Dimitrije Popović početkom prosinca istovremeno predstavlja svoj prvi roman, novu monografiju te izložbu popraćenu performansom u Galeriji Klovićevi dvori
Izašavši u javnost s čak tri noviteta, zagrebački umjetnik Dimitrije Popović ponovno je potvrdio svoj status vodećeg domaćeg suvremenog umjetnika, no i pokazao da mu ni nakon godina i godina stvaranja ne nedostaje inspiracije.
Upravo mu je po tome pitanju, kao muza, upomoć stigla tridesetjednogodišnja glumica Dora Lipovčan. Iako po pitanju umjetničkog izraza različiti, Popovićevi radovi svi su povezani likom Marije Magdalene koju je umjetnik pronašao u Dori Lipovčan.
Lik biblijske bludnice, no i preobraćenice Marije Magdalene, prema umjetnikovim riječima, golicao ga je još od malih nogu. S likom intrigantne svetice se prvi puta susreo kao dječak dok je njegova baka listala strani ilustrirani časopis u kojemu je bila reproducirana slika baroknog slikara Georgesa de la Toura, a prikazivala je Mariju Magdalenu. Osim lijepe žene, njegovu djetinju radoznalost pobuđivala je lubanja koju ona na toj slici držala u ruci.
Interes za 'grešnu sveticu' konačno je okrunio ciklusom fotografija i crteža na kojima se izmjenjuju sakralni motivi: kalež, stigme, križ, biblijski natpisi i kršćanski simboli te lubanja, s kojima je u erotskim pozama pozirala obnažena Dora Lipovčan. Kako se u karijeri ne jednom našla u ulogama žene lakog morala, Dora je s lakoćom ostvarila lik suvremene Marije Magdalene i njenu preobrazbu od onoga zavodljivog i svjetovnog do asketizma i pokajanja. Taj put i preobrazbu Popović navodi kao inspirativnu osnovu čitavog svog opusa.
Prilikom otvorenja velike izložbe pod nazivom Marija Magdalena, 4. prosinca u Klovićevim dvorima, Dora Lipovčan će izvesti prigodan performans, a iste će večeri biti predstavljeni Popovićeva monografija 'Marija Magdalena' u izdanju biblioteke Zlatni rez i njegov roman prvijenac nazvan 'Raspeće strasti' u izdanju Naklade Ljevak.
Radnja prvog romana Dimitrija Popovića smještena je u njegovo djetinjstvo i ranu mladost koje je proveo na Cetinju. Tu se isprepliću događaji ponovno vezani za Mariju Magdalenu. Opisuje stvarne i nestvarne situacije te sjećanja na jednu sliku i jednu ženu, sveticu i kurvu koja se ne iscrpljuje u samodestruktivnom konfliktu, nego se nastoji pomiriti posredstvom vjere. Kroz raspeće strasti, kako nagoviješta i sam naslov knjige, suvremena posrnula svetica teži 'uskrsnuću duha'.
Dimitrije Popović rođen je 4. ožujka 1951. godine na Cetinju. Akademiju likovnih umjetnosti završio je 1976. godine u Zagrebu. Dosad je održao više od šezdeset samostalnih izložbi i učestvovao na više od dvije stotine kolektivnih. Dobitnik je brojnih nagrada, a djela mu se nalaze u domaćim i svjetskim zbirkama muzeja i galerija, kao i privatnim kolekcijama.
O njegovom djelu je snimljeno desetak filmova, i objavljeno gotovo isto toliko monografija.
Nakon hiperproduktivnosti koju je u njemu probudio lik Marije Magdalene, čini se da priča tu ne završava. Naime, već su se pojavile informacije o filmu nadahnutim likom biblijske preobraćenice.