'Pohvala lijenosti', 'Rad je bolest', 'Eksploatacija mrtvih' i 'Rječnik boli' samo su neki od najznačajnijih radova konceptualnog umjetnika Mladena Stilinovića, koje po prvi puta možemo vidjeti okupljene na jednom mjestu zahvaljujući njegovoj prvoj domaćoj retrospektivnoj izložbi u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti od 30. studenoga do 3. veljače
Mladen Stilinović (1947), jedan od najpoznatijih i međunarodno najpriznatijih hrvatskih konceptualnih umjetnika, konačno je dočekao prvu retrospektivnu izložbu u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti koja će predstaviti više od 30 godina njegovog umjetničkog stvaralaštva.
Kustos MSU-a Tihomir Milovac izložbu je nazvao 'Nula iz vladanja' prema filmu Jeana Vigoa iz tridesetih godina prošlog stoljeća jer je želio ukazati na Stilinovićev anarhizam, bunt spram institucija i neprilagodljivu umjetničku prirodu snažno prisutnu u njegovom opusu.
Prema Milovcu, Stilinović je enfant terrible hrvatske likovne umjetnosti jer neprestano provocira, prkosi, ruga se i parodira stvarnost oko sebe, a njegova retrospektivna izložba podijeljena je u tematske cjeline koje nose naziv prema Stilinovićevim preokupacijama: Novac, Bol, Vrijeme, Crveno, Lijenost, Eksploatacija, Smrt, Crno, Ekonomija, Bijelo itd. Kroz spomenute tematske cjeline bit će predstavljeni najznačajniji Stilnovićevi radovi izvedeni u formi fotografija, kolaža, filma, knjige, instalacije i ready made objekata.
Radovi će obuhvatiti razdoblje od njegovih prvih eksperimentalnih filmova iz 1973. godine ('Početnica 1,2,3'), preko najpoznatijih radova iz 80-ih godina poput autoportreta 'Pjevaj' (1980) ili parole 'Rad je bolest' (1988), pa sve do novijih radova kao što su 'Kineska propaganda' iz 2001. godine. Na izložbi ćemo moći vidjeti i njegove najpoznatije cikluse poput serije crno-bijelih fotografija 'Umjetnik radi' (1978) koje Stilinovića prikazuju kako leži, spava ili razmišlja u krevetu te 'Eksploataciju mrtvih' (1984-1990) njegove najznačajnije serije sastavljene od 400-tinjak radova uglavnom malog formata s citatima (kopijama ili interpretacijama) djela suprematizma, konstruktivizma i socrealizma koje koristi u smislu 'iskorištavanja mrtvih slikarskih poetika i mrtvih znakova'; zatim rad 'Umjetnik koji ne govori engleski nije umjetnik' (1992) kojim se predstavljao na bijenalu u Veneciji 2003. godine, seriju fotografija 'Ljudi s vrećicama' (2001) u kojima fotografira prolaznike s leđa kako nose najlonske vrećice te serije 'Bol' (od 1977) koja uključuje slavni ready made rad 'Rječnik boli' s petstotinjak listova engleskog pojmovnog rječnika u kojem je svaka riječ izjednačena s riječi pain, odnosno bol.
Izložba započinje temom lijenosti kojoj je Stilinović 1993. godine posvetio svoj poznati manifest 'Pohvala lijenosti' u kojem kritizira zapadnjačke umjetnike da previše rade i da su zaokupljeni nevažnim stvarima poput promocija, muzeja, galerija, sistemom natjecanja te da nisu lijeni i da stoga ne mogu biti ni dobri umjetnici već samo proizvođači stvari. Drugim riječima, za Stilinovića nema dobre umjetnosti bez dokolice, odnosno lijenosti.
Svoju umjetničku karijeru Mladen Stilinović započeo je krajem 60-ih godina prošlog stoljeća, a svoje prve konceptualne radove realizira u okviru Grupe šestorice autora (1975-1979) s kojom je postao rodonačelnik takozvane nove umjetničke prakse koja je umjetnost izlagala na ulici, organizirala izložbe-akcije na zagrebačkim ulicama i trgovima te otvoreno kritizirala umjetničko-galerijski sistem. Nadovezujući se na tradicije avangardne i neoavangardne umjetnosti Stilinović se zauzimao za društveno-kritičku i politički angažiranu dimenziju umjetnosti, a njegov opus je raznolik i obuhvaća kolaže, fotografije, knjige-umjetnika, video radove, performanse, instalacije i drugo. Njegov opus karakteriziraju duhovite igre riječi, dosjetke, cinizam, ironija, lišenost klišea i apsurd kojima često komentira društvenu zbilju.
U svom radu kritizirao je i socijalizam i kapitalizam te se dosljedno bavio fenomenom jezika kao sredstva političke i umjetničke manipulacije, a jedna od trajnih karakteristika njegovog rada je upotreba takozvanih siromašnih i jeftinih materijala kao što su karton, A4 papir, novine, hrana, tkanina i svakodnevni upotrebni predmeti. Jedan od razloga upotrebe tih potrošnih materijala je i činjenica što Stilinović nije umjetnik po profesiji nego autodidakt, a konceptualna umjetnost tijesno je povezana upravo s ovakvim pristupom.
Prvu samostalnu izložbu Stilinović je imao 1975. i otada je izlagao na mnogim prestižnim smotrama suvremene umjetnosti poput Bijenala u Parizu (1977), Bijenala u Sydneyju (1992), Bijenala u Veneciji (2003) i Documenti u Kasselu (2007). Njegove radove kupili su neki od najuglednijih svjetskih muzeja kao što su Muzej moderne umjetnosti u New Yorku i Centar Pompidou (Beaubourg) u Parizu, muzeji moderne umjetnosti u Stockholmu, Beču i mnogi drugi.
Retrospektivna izložba Mladena Stilinovića 'Nula iz vladanja' u zagrebačkom MSU-u otvorena je do 3. veljače 2013.