Ta izložba, nakon retrospektiva četvorice autora, koje su dosad također održane u Umjetničkom paviljonu, stručno i znanstveno objedinjuje temu važnosti Praga na kulturnoj karti Europe i njegova utjecaja na našu kulturnu povijest prve polovice 20. stoljeća, kazao je Vuković na konferenciji za novinare uoči otvaranja izložbe u Umjetničkom paviljonu.

Naglasio je da izložba, autora Zvonka Makovića, tematizira najvažnije formativne godine četvorice autora, protagonista modernističkih, osobito ekspresionističkih strujanja, koji se tijekom i neposredno nakon Prvog svjetskog rata susreću u Pragu.

'Četvorka se u našoj sredini formirala upravo na godišnjim izložbama proljetnog salona u Umjetničkom paviljonu, a njihov umjetnički angažman imao je velikog odjeka na čitavu hrvatsku umjetnost oko 1920.', podsjetio je.

Izložba obuhvaća razdoblje između 1916. i 1923. godine - od Uzelčeve rane slike 'Most' do trenutka kada sva četvorica slikara napuštaju ekspresionizam.

Zvonko Maković je istaknuo da je izložba Praške četvorice došla kao rezime, nakon retrospektiva Vilku Gecanu, Milivoju Uzelcu i Marijanu Trepši te Vladimiru Varlaju, koju je radio Tonko Maroević i zahvalio kustosu izložbe Stanku Špoljariću bez kojeg, dodao je, ni jedna od predhodne četiri izložbe ne bi bila realizirana.

Najprije sam se počeo baviti Gecanom i objavio njegovu monografiju, no radeći Gecana, nije se moglo ne raditi i druge, kazao je Maković te dodao da je, baveći se i Uzelcem, počeo posrednim putem istraživati Prag.

'Kad sam ušao u taj fascinantni kompleks, otkrio sam što je Prag. Prag je sigurno najznačajnije srednje europsko središte, nakon početka 1900., zanimljiviji i svestraniji od Beča i Muenchena, u nekim aspektima', kazao je Maković ocjenivši kako bi značajan doprinos promociji hrvatske umjetnosti bilo gostovanje izložbe Praška četvorica u Češkoj.

Ravnatelj Umjetničkog paviljona zahvalio je Modernoj galeriji na posudbi umjetnina, predviđenih za izložbu, iz svog fundusa i stalnoga postava te Kabinetu grafike HAZU-a, a za kraj godine najavio je i izložbu 'Pariz-Zagreb', kao logičan slijed nakon 'Praške četvorice i projekta Muenchen-Zagreb.