U zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt večeras u 19 sati otvara se izložba 'Hrvatska fotografija okom Petera Knappa' koja dolazi iz Pariza i jedan je od dijelova značajne fotografske manifestacije Mois de la Photo
Izložba je tijekom listopada i studenog prošle godine bila predstavljena u sklopu Festivala Hrvatske u Francuskoj – 'Croatie la voici', a sam naziv izložbe jasno ukazuje na subjektivan, autorski pristup i koncept pri izboru djela hrvatskih fotografa. U svom tekstu koji je pratio izložbu Peter Knapp je zapisao: 'Nemoguće je bilo pokazati presjek cijele povijesti hrvatske fotografije u zadanom prostoru Cité Internationnale des Arts u kojem je izložba bila postavljena pa sam se ograničio na dvije teme: zlatno doba časopisa i novina, reportaže i fotožurnalizma te suvremenu fotografiju.'
Svjetski poznat umjetnički i modni fotograf, urednik i pedagog, Peter Knapp u svom se izboru vodio vlastitim senzibilitetom i umjetničkom osobnošću pa su tako izostavljena mnoga značajna imena iz povijesti i suvremenosti domaće fotografije, a kroz dvije spomenute teme odlučio je predstaviti devet naših fotografa.
Peter Knapp upoznao je hrvatsku fotografsku scenu još 60-ih godina prošlog stoljeća, kada je u Hrvatsku došao na poziv Petra Dapca da u Zagrebu vodi radionicu, zatim zahvaljujući dugogodišnjem prijateljstvu s umjetnikom Ivanom Piceljom s kojim je izlagao u čuvenoj pariškoj galeriji Denis René te zahvaljujući povjesničaru umjetnosti Želimiru Koščeviću koji mu je postavio prvu izložbu u Zagrebu.
Svoj pregled Knapp opravdano započinje tridesetim godinama prošlog stoljeća, vremenom u kojem se fotografija u Hrvatskoj etablirala i kao sredstvo umjetničkog izraza i kao primjenjivo, dokumentarno sredstvo u novinskom tisku. Taj period započinje dvojicom autora koji povezuju obje spomenute tendencije – Tošom Dapcem i Đurom Janekovićem.
Iako je Dabac stekao slavu socijalno angažiranim ciklusom 'Ljudi s ulice (1932-1938)', Knapp je odlučio predstaviti ga, tematski i kompozicijski gledano, drugačijim fotografijama. Đuro Janeković bio je profesionalni fotoreporter koji je u klasičnu fotoreportažu uspijevao ubaciti i svoje osobne preokupacije, a posebnu pažnju usmjeravao je na detalj. Snimajući sportska događanja, u svojim prizorima često 'hvata' pokret u neuobičajenim i iskošenim perspektivama, a sučeljavajući likove različite staleške pripadnosti uspijeva 'uloviti' civilizacijski, povijesni i društveni trenutak te postići zanimljive kontraste i duhovite dijaloge. Fotografski opus Đure Janekovića, koji zajedno s Dapcem reprezentira punu zrelost hrvatske fotografije, otkriven je zahvaljujući kustosici ove izložbe, Mariji Tonković.
U fotografske osobnosti koje su odredile kretanja u području domaće umjetničke fotografije u drugoj polovici 20. stoljeća ulaze i Milan i Savka Pavić te Mladen Tudor. Djelo Milana Pavića predstavlja poveznicu prema pedesetim godinama, kada slabi ideologiziranost i diktat socrealističkog pristupa umjetnosti, a kultura dobiva zadatak povezivanja sa svijetom. U svojim radovima Milan Pavić uspijeva izbjeći fotografski realizam i dovodi hrvatsku fotografiju do apstrahiranja motiva, dok Slavka Pavić obogaćuje tu formalnu komponentu prepoznavanjem naglašenih grafizama u urbanom pejzažu. Za razliku od Milana i Slavke Pavić, koji su skloni estetiziranju stvarnosti i približavanju fotografije atmosferi tadašnjeg suvremenog slikarstva, Mladen Tudor bilježi dramatične prizore iz stvarnog života, a njegovo dokumentiranje zbilje blisko je senzibilitetu neorealističkog filma i stilu francuskog cinéma vérité.
S domaćom suvremenom fotografskom scenom i autorima Petera Knappa je upoznala kustosica zagrebačkog MSU-a Leila Topić, a Knapp je odlučio predstaviti djela četvero autora snažnih osobnosti – Ivana Faktora, Marka Ercegovića, Borisa Cvjetanovića i Jelenu Blagović. Navedeni autori na zanimljiv i tematski raznolik način prezentiraju bogatstvo zbivanja u fotografiji danas.
Boris Cvjetanović u svojim radovima prikazuje svakodnevni život, od intimnih obiteljskih prizora do urbanih i socijalnih tema s prizorima iz bolnica i tvornica. Ivan Faktor predstavljen je grupnim fotografskim portretom 'Cangaroo Court', a scenu je osmislio kao kinematografski spektakl koji se sastoji od porote pred kojom stoji ubojica. Faktor se koristi tradicionalnim i modernim alatom kako bi povezao fotografiju, film i sliku, a glumce je odjenuo u odjeću jednog drugog vremena. Njegova fotografija upotpunjena je i videoradom koji je sastavni dio fotografske kompozicije.
Marko Ercegović stvara raznolike cikluse fotografija od prolaznih, svakodnevnih detalja pokazujući nam njihovu ljepotu i tajnovitost. Najmlađa među odabranim autorima, Jelena Blagović, predstavljena je fotografijama iz dva ciklusa: 'Obiteljsko srebro' i 'Prije mene', u kojima se bavi rekonstrukcijom obiteljske i osobne povijesti. Blagović stvara slike izvanredne grafičke kvalitete, a snimajući suvenire, predmete i otvorene ladice starih komoda u kojima se nalaze pisma, njezine fotografije pobuđuju znatiželju promatrača i diskretno nas udubljuju u prošlost njezine majke.
Na izložbi se mogu pogledati i monografski filmovi autorice Anemarije Ganza Habjan o 16 povijesnih i suvremenih fotografa koji su izvorno snimljeni za serijal HTV-a.
Izložbu 'Hrvatska fotografija okom Petera Knappa' u Parizu je vidjelo više tisuća posjetitelja, a 15.000 čitatelja časopisa Beaux-Arts, jednog od najčitanijih i najutjecajnijih umjetničkih magazina, dobilo je katalog izložbe. U zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt izložba se može pogledati do 3. ožujka.
