Američka Kongresna knjižnica (Library of Congress) u travnju 2010. započela je s arhiviranjem cijelog Twittera, kada ova mreža nije bila toliko popularna kao danas. U međuvremenu je za povijest i komunikologiju spremljeno 170 milijardi 'tweetova', koji predstavljaju fascinantno ogledalo suvremenog društva
Pohranjivanje znanja jedna je od vječnih preokupacija ljudske vrste koja je isprva započela usmenom predajom među generacijama. Nakon otkrića pisma, stvari su se razvijale u pravcu mitske Aleksandrijske biblioteke, za koju se govorilo da sadrži sva znanja svijeta.
Dvadesetak stoljeća kasnije, više ni knjige nisu dovoljne za čuvanje svjetskog znanja, između ostaloga i zbog pojave interneta i sve veće digitalizacije, o čemu svjedoči i veliki projekt u koji se upustila američka Library of Congress. U travnju 2010., Library of Congress odlučila je arhivirati sve javne poruke na Twitteru, što se u tom trenutku i nije činilo kao beskrajan posao. Naime, tada je ovaj servis za mikroblogiranje bio star tek četiri godine, nakon čega se mogao pohvaliti 21 milijardom poruka od 140 znakova. U međuvremenu se na Twitteru mjesečno objavi oko 21 milijarde kratkih poruka!
Sada svi javni tweetovi 500 milijuna registriranih korisnika Twittera (a među njima su, ne treba zaboraviti, mnogi dupli profili, parodije, lažni profili celebrityja itd.) automatski bivaju pohranjeni u Kongresnoj knjižnici te je sve arhivirano za vječnost.
Iako je riječ o nepreglednoj prašumi slova i poruka, koju će biti zapravo nemoguće do kraja istražiti, iz Library of Congress poručuju da je Twitter postao 'kreativni arhiv Amerike' koji će itekako pomoći budućim povjesničarima kada budu pisali o vremenu u kojem živimo.