Preživjeti grad naslov je projekt-izložbe koja je u utorak 2. travnja otvorena u tri izložbena prostora u Muzeju grada Splita. Projekt se sastoji od tri samostalne fotografske izložbe Borisa Cvjetanovića, Rina Efendića i Marka Ercegovića
Kustos izložbe je novinar i likovni kritičar Sandi Vidulić. Naslovom projekta on nam sugerira da je grad postao mjestom koje treba preživjeti nakon što su drastično smanjena očekivanja da bi mogao postati primjeren potrebama svojih korisnika. Vidulić je u uvodnoj riječi posebno elaborirao fenomen tranzicije u slučaju splitskog urbanizma i arhitekture. Po njegovom mišljenju, naziv tranzicija sugerira proces evolucije i kretanje od negdje prema nečemu, što se ne može primijeniti na urbanističke prilike u Splitu.
Vidulić naglašava da je u Splitu u posljednjih dvadeset godina na snazi projekt destrukcije javnog interesa i urbanističke matrice koji je preživio sve političke promjene i izmjene gradskih vlasti te nesmetano nastavlja s djelovanjem. To je ilustrirao pomoću nekoliko primjera, primjerice rekonstrukcijom objekta na plaži Bačvice ili gradnjom stanova na Žnjanu koji su upakirani kao turistički apartmani u turističkoj zoni.
'Imamo primjere zamjene ili promjene funkcija. Na objektu na plaži Bačvice nekadašnje faksimilno obnovljene svlačionice pretvorene su u niz ugostiteljskih objekata pa je na djelu negiranje funkcije. Mogao bi se navesti još cijeli niz sličnih primjera, a sve to rezultira neskladom u prostoru. Tim neskladom bave se naši autori u svojim radovima. Oni dokumentiraju proces tranzicije, taj put iz nigdje u ništa koji nema svoj kraj, jer stvari neće biti bolje i posljedice u prostoru već su sada nepopravljive', rekao je Vidulić.
Vidulić navodi da se u onom trenutku kad izgubi svojstvo multidisciplinarnosti i volju za usklađivanjem oprečnih interesa u prostoru urbanizam zapravo pretvara u urbanizam koji opslužuje hranidbeni lanac profita. Tada problemi više nisu estetske naravi - postaju egzistencijalni. Imperativ postaje - preživjeti grad. Tri autora fotografa, Cvjetanović, Efendić i Ercegović, svaki na svoj način daju dio odgovora na ta pitanja i izazove.
Oni spadaju među najznačajnije autore suvremene hrvatske fotografije koji njeguju izrazitu empatiju prema ambijentu grada. Odlikuje ih promišljen pristup urbanim temama, u kojem kroz naoko sporedne detalje precizno iskazuju višestruke slojeve značenja i kontradikcije. Cvjetanović prikazuje ciklus Priroda i grad. Odnos prirode i grada na njegovim je fotografijama na trenutke idiličan, no uglavnom je ironičan, a na trenutke i apokaliptičan.
Efendićev projekt nosi naslov Subnational Geographic, što je parodija na putopise jer su fotografije snimljene u njegovom susjedstvu na Trsteniku i Žnjanu. Dokument je to o kolapsu velike urbanističke ideje Splita 3 koji nikada nije dovršen i u neskladu je s neurbaniziranim okolišem. Ercegovićev odabir radova prozori su iz Dubrovnika kakav zapravo ne poznajemo i kakav ne postoji na razglednicama i u turističkim brošurama.