Prvo predstavljanje Muzeja Ferdinand Budicki desilo se na ovogodišnjoj Noći muzeja, 25. siječnja, kada je prostor budućeg muzeja, na veliko iznenađenje organizatora, posjetilo više od 10.000 posjetitelja, među kojima je bio i predsjednik Republike Ivo Josipović. Prema riječima Valentina Valjka sve je počelo prije dvanaest godina kada se zaljubio u jednog 'spačeka', a ljubav prema tom automobilu dovela ga je do osnivanja Citroen kluba Croatia.

Uslijedila su druženja i okupljanja s ostalim oldtimer klubovima pa su tako 2007. pokrenuti i susreti 'Old school Desant na Zagreb' s velikim brojem klubova i vlasnika starodobnih automobila iz Hrvatske i inozemstva u cilju promoviranja jedne unikatne kulture.

Od 2007., kada su inicirani, susreti su prerasli u najveću manifestaciju takve vrste kod nas i od tada se kontinuirano održavaju svake godine. Desant okuplja preko 150 starodobnih vozila i 300 sudionika, a od 2011. godine manifestacija nosi ime Ferdinand Budicki čime je napravljen prvi korak prema osnivanju muzeja. Uslijedilo je pokretanje virtualnog muzeja na webu, zahvaljujući čemu je stvorena baza automobilskih podataka, a važan iskorak iz virtualnog prostora prema stvarnom, fizičkom muzeju, bilo je tiskanje prve monografije o razvoju automobilizma u Hrvatskoj 'Bešte, ljudi – ide auto, Povijest automobilizma u Hrvatskoj, 1898. – 1945.' nastale na osnovi Valjkovih višegodišnjih istraživanja i razgovora s desecima članova obitelji začetnika hrvatskog automobilizma.

Prikupljeno je i nekoliko tisuća fotografija, najveći dio nikad javno viđenih budući da su pronađene u obiteljskim albumima najstarijih automobilista na ovim prostorima. Muzej raspolaže i s desetak sati
dokumentarnog filmskog materijala, od kojeg najstariji datira iz 1914., na temu razvoja zagrebačkog prometa. Sav prikupljeni materijal, kao i poznanstva s ljubiteljima starodobnih vozila, stvorili su i više nego solidnu bazu za pokretanje muzeja, a priča o tome kako je dobiven i preuređen prostor bivše tvornice Pluto, u kojem se muzej nalazi, zaslužila bi posebnu knjigu, ističe Valjak.

No sada kada je cijela priča gotova, Valjak kaže kako bi želio da zagrebački muzej bude živi prostor i mjesto susreta, a ne groblje predmeta i automobila koji se više ne voze. Zbog toga će muzej, osim svojih
osnovnih izložaka, starodobnih automobila, u svom postavu predstaviti i starodobne motore, bicikle, igračke, a osnovna je ideja u prostoru muzeja održavati tematske izložbe fotografija, tehničke radionice,
predavanja i tribine, restauracije, projekcije filmova te druge manifestacije kojima bi se promovirala automobilistička kultura.

Već za ovu jesen najavljuju se dvije izložbe posvećene dvama automobilima koji su oblilježili svakodnevni život 70-ih godina prošlog stoljeća: Citroenovom CV2, odnosno, 'spačeku' te Volkswagenovoj 'bubi'. U planu je snimanje dokumentarnog filma i televizijskih priloga s osobama iz našeg javnog života te automobilskim pričama Tereze Kesovije, Miše Kovača, Željka Pervana i drugih.

Od izloženih automobila, najstariji i najvrjedniji eksponat je Ford T iz 1922. Tu su još: Citroen DS, Citroen 2CV, Citoren AMI 6, Volkswagen kombi T1, Volkswagen buba, Volkswagen kubelwagen, Mini
Morris, Zastava 750 tj. fićo, Velorex Oskar, Triumph Spitfire, Panhard, Porsche 911, Volkswagen Karmann Ghia, Peugeot 404, Opel Olimpia rekord, DKW roadster F-12, DKW 1000s, Citroen SM, Mercedes, Nash
Standard six, Opel Olympia cabrio, Fiat 1100, Talbot Matra Murena, Tatra, Formula 3 Renault, Jeep Willys i Fiat 500 Topolino.

Ljubitelji motora moći će uživati u sljedećim modelima: Tomos, Yamaha, nekoliko Vespi i nekoliko motora TMZ, izrađenih u Tvornici motora Zagreb, zatim Prima, Solex, BMW R25 s prikolicom Steib, JAP-B4, Puch
200, DKW 125 te BMW 250 i BMW 350.

Muzej nosi ime prema začetniku našeg automobilizma Ferdinandu Budickom, bravaru i trgovcu bicikala, šivaćih strojeva, gramofona, motorkotača, automobila te koječega, koji je prvi došao u Zagreb s automobilom marke Opel u travnju 1901. Svojim dolaskom (treba napomenuti da je najveća brzina tog vozila bila 30 km/h) Budicki je uzbudio tadašnji mirni gradić na periferiji Austro-Ugarske Monarhije kojim
su prometovali konji, zaprege i pješaci, a zbog svoje pionirske uloge u motorizaciji grada, Budicki je čak tri puta bio pretučen. No unatoč tome, nije se pokolebao, već je postao jedan od osnivača prvog Hrvatskog
automobilskog kluba 1906. godine.

Svojim poduzetničkim duhom Budicki je učinio još mnogo drugih neobičnih i naprednih prometnih iskoraka, među kojima su proputovanje Europe i Sjeverne Afrike (17.323 kilometra) biciklom koji je sam sastavio te uvođenje prvih taksimetara i autobusa na gradskim relacijama.

Osnivanjem muzeja koji nosi njegovo ime, ime Ferdinanda Budickog bit će spašeno od dosadašnjeg kolektivnog zaborava, a jedan od glavnih ciljeva muzeja, kako ističe Valjak, bit će osnivanje Društva za proučavanje povijesti automobilizma u Hrvatskoj, koje će se baviti prikupljanjem i arhiviranjem građe, održavanjem predavanja i na koncu tiskanjem novih monografija na automobilske teme - čime bi naša
automobilistička povijest trebala postati zanimljiva za građane te domaće i strane turiste.