Zlatan Vehabović u Laubi
Izvor: Pixsell / Autor: Ivan Kralj
Zlatan Vehabović u Laubi
Izvor: Pixsell / Autor: Ivan Kralj
U zagrebačkoj Kući za ljude i umjetnost Laubi otvorena izložba radova mladoga suvremenog slikara Zlatana Vehabovića koja pod zajedničkim nazivom 'Prokleta posada' donosi radove u kojima umjetnik nastavlja svoja višegodišnja umjetnička istraživanja pojedinih mehanizama, fenomena i pouka, prisutnih u pustolovnoj književnosti
U svojoj najnovijoj seriji slika u kojima kombinira slikarske tehnike i fotografiju, koju koristi kao vizualni izvor i predložak za slikanje, Vehabović poseže za motivima karakterističnim za književne avanture - muškarci na moru, brodovi u oluji, nepregledni krajolici i fascinantne životinje ilustriraju neizvjesnost koja proizlazi iz odnosa čovjeka i prirode.
Povezujući ekološke i društvene sustave kroz kompleksne adaptivne odnose, umjetnik ukazuje na to da se brojni ekosustavi, koji su se nekoć smatrali prirodnima, zapravo razvijaju kao kulturno-ekološki sustavi.
Naslov izložbe inspiriran je pjesmom jednog škotskog pjesnika koja govori iz ženske pozicije o odvojenosti od supruga koji veći dio godine provodi na brodu, u kitolovu.
'To mi je bilo interesantno prije svega zbog ideje pustolovine i avanture koja je mene obilježila kao autora, motiva na kojemu gradim svoju umjetničku praksu', kazao je govoreći o svojim inspiracijama za tu seriju Vehabović u razgovoru s kustosicama Moranom Matković i Vanjom Žanko na otvorenju.
Druga tema koja ga je inspirirala je intimna priča dvoje ljudi sadržana u pjesmi, dok je treća ideja heterotopije, koncepta koji se odnosi na mjesto koje je izolirano i nema nikakve veze s gradovima i urbanim prostorima u kojima živi suvremeni čovjek.
'Sve se to slilo u jednu temu i krajnje poetski obilježava radove u ovoj seriji', kazao je umjetnik.
Osvrnuo se i na svoje metode rada, u kojima se prilikom umjetničkog istraživanja često koristi fotografijama. 'U osnovi, prije svake slike imam grubu ideju što želim od prizora i kako želim da on izgleda. Često redateljski pristupam djelima, pa su mi potrebni predlošci. U tome je uloga fotografije kojom se služim u slikama', pojasnio je.
Često uprizorava i snimanje s protagonistima koji predstavljaju figure koje želi imati na slici, te provodi sate i sate kopajući po bespućima interneta. 'Proces rada nikad nije isključiv, jedna stvar hrani drugu, dok je sam proces slikanja uvijek specifičan i nikad pretjerano jednostavan', kazao je umjetnik.
'Prokleta posada' Vehabovićeva je druga samostalna izložba u Laubi, a njezino je otvorenje večeras privuklo velik broj ljubitelja umjetnosti.
Slike se mogu pogledati do 24. siječnja.
U povodu izložbe, koja zauzima otprilike polovicu prostora Laube, u drugom je dijelu prostora smješten izbor iz Zbirke Filip Trade koji u tzv. 'Nestalnom postavu' donosi 'highlighte' zbirke čiji se autori generacijski i stilski povezuju s Vehabovićevima.
'Riječ je o prepoznatljivijim djelima koja se vežu uz zbirku, a čijim smo odabirom htjeli istaknuti umjetnike koji su na neki način bliski Zlatanu - bilo generacijski bilo stilski i načinom rada - kako bismo pokazali što još iz kolekcije imamo da popuni njegovu priču', kazala je kustosica Laube Morana Matković.
Tako se u Laubi uz Vehabovićeve radove može pogledati slavna skulptura 'Bruce Lee' Ivana Fijolića, 'Discoware' Kristiana Kožula, 'Art deklaracija' Lovre Artukovića, ali i radovi Stipana Tadića, Ines Krasić, Lale Rašić i Silvia Vujčića
Izložba je osmišljena kao cjeloviti projekt koji ima više etapa, pa će tako već sljedeći tjedan, u četvrtak 16. siječnja, u Laubi biti upriličeno predstavljanje posebno za nju osmišljenih suvenira. Riječ je o art printevima i drugim popratnim materijalima koje je osmislio dizajnerski kolektiv Boonika u suradnji s umjetnikom.
Zbirka Filip Trade okuplja više od petsto radova hrvatskih umjetnika i umjetnica nastalih od pedesetih godina prošloga stoljeća do danas - najstariji rad u zbirci je 'Bara s kokoši' Ivana Kožarića iz 1949. Posljednjih nekoliko godina zbirka je fokusirana na aktualnu produkciju autora mlađe i srednje generacije, a najzastupljeniji umjetnik zbirke je Lovro Artuković, s čak 33 rada.