Osim najvažnijih radova, oko 200 skulptura i 80-ak crteža, na izložbi su izložene i skice, makete spomenika, fotografska uvećanja, projektna i osobna dokumentacija te filmska građa.

Bakićeva izložba potaknula je i mnoge rasprave o sudbini spomenika NOB-a i o odnosu prema toj baštini. Svi se stručnjaci jednoglasno slažu: na stranu ideološka pozadina, umjetnička vrijednost tih djela je bezvremenska – jer upravo svojim apstraktnim izričajem zrače snažnom energijom znaka/simbola, jer su čisti estetski objekti koji sažimaju kolektivno i individualno iskustvo povijesti.

Kroz njegovo djelo istodobno se mogu iščitati i društveno-političke prilike u kojima je stvarao, ali i životna priča osebujnog umjetnika obilježena tragedijama iz obiteljskog života i tragedijama uništavanja njegovih monumentalnih spomenika. Tako starija publika pred nekim Bakićevim radova evocira uspomene, dok se mlađi prvi put susreću s velikim modernističkim opusom. Oni koji su došli iz radoznalosti i s predrasudom da je riječ o „partizanskom kiparu“, ostaju zapanjeni pred suptilnim formama, pročišćenim oblicima, jasnoćom vizije.

Premda je ostavio sjajne radove u maloj i srednjoj plastici, Bakić je najpoznatiji po realizacijama monumentalnih spomenika i spomen-obilježja. Kritičar Tonko Maroević to sažima: 'Bakić je izvrstan kipar iako je radio državne spomenike. Njega treba osloboditi tog tereta. Nemamo boljeg kipara koji je od klasike napravio modernu. Oduzeo je od kipa sve ono suvišno, njegove jezgre, njegova torza – to su fascinantna djela. Onda je iz torza izvukao brancusijevsko jaje, tj. ptice, a potom je iz njih izvukao negativ pa u njima pronašao svjetlost…'

Tijekom veljače MSU priprema brojne programe, stručna vodstva i tematske šetnje izložbom. Već 4. 2. 2014. u 18 sati prof. dr. sc. Zvonko Maković autor teksta 'Spomenička plastika Vojina Bakića' objavljenog u katalogu retrospektive održat će predavanje 'Spomenička plastika Vojina Bakića: paradigma jednoga vremena'.