'Shakespearea nisam čitao sve dok nisam naišao na odličan prijevod norveškog književnika Andrea Bjerkea, znači sve do mojih ranih dvadesetih', rekao je 53-godišnji pisac u razgovoru za Wall Street Journal.

'Macbeth' mu je Shakespeareovo omiljeno djelo, a zanimljivo mu je kako je glavni lik u prvoj sceni predstavljen na način da se čitatelj emocionalno veže uz pogrešnu osobu, što ga podsjeća na Corleonea i početak 'Kuma'.

'Michael Corleone vraća se iz Drugog svjetskog rata, pobijedio je zlo u obliku nacističke Njemačke i predstavlja moderni, civilizirani SAD. Slično je bilo i s Macbethom koji je pokorio norveškog kralja i oslobodio Škotsku od Norvežana, a prikazan je kao pravi junak za budućnost. Time se publika već na početku veže u pogrešan lik i nastavlja ga pratiti i kad ga iskvari ambicija', objasnio je.

Nesbo će zadržati strukturu i likove te tragedije, a zasad je planira smjestiti u sedamdesete godine. Umjesto borbe oko kraljevstva, radit će se o borbi na mjestu šefa policije korumpiranog grada, Banquov duh mogao bi se pojavljivati u obliku Macbethovih halucinacija, paranoja i ludila, a vještice bi umjesto čarobnog napitka mogle spravljati drogu. 'Možete lako zamisliti tko u suvremenom društvu spravlja napitke, navodno za izradu metamfetamina trebaju kulinarske vještine', napomenuo je.

Iako se u mnogim reinterpretacijama Shakespearea pazi da jezik ostane isti, Nesbo kaže da će on vjerojatno morati odustati od originalnih dijaloga jer su pisani za pozornicu, a on piše roman.

Zbog vjerovanja da je to djelo ukleto, njegov se naslov u svijetu kazališta često ne izgovara naglas i oslovljava se samo kao 'škotska drama'. Nesbo se čudi što je to još ukorijenjeno među mladim glumcima; jedan od njih nije htio izgovoriti naslov kada mu je spomenuo svoj novi projekt, no njega to nimalo ne zabrinjava.

Očekuje da će mu trebati oko godinu dana da napiše knjigu, a trebala bi biti objavljena 2016. o 400. obljetnici Shakesepareove smrti kao projekt izdavačke kuće Hogarth, za koji je angažirano još nekoliko pisaca. To su Margaret Atwood, s novom 'Olujom', Howard Jacobson s 'Mletačkim trgovcem', Jeanette Winterson sa 'Zimskom pričom' i Anne Tyler s 'Ukroćenom goropadnicom'. Zamišljeno je da oni ostanu vjerni originalnim djelima, no ostavljena im je mogućnost da ih približe suvremenom čitatelju.