Smjena straže pred Buckinghamskom palačom u Londonu, večera u restoranu-crkvi u Dublinu, kroasan u Parizu odmah nakon razgledavanja Louvrea, ekstatično kušanje njujorškog Cronuta uz hranjenje golubova u Bryant Parku tražeći stope Nikole Tesle, samo su neki od sadržaja kojima se prepuštamo.

U cijeloj turističkoj priči bitna je upravo priča, a uspijeva li Zagreb ispričati svoju?

U posljednjih nekoliko godina, rast broja turista prilično je vidljiv o čemu svjedoče i podaci Turističke zajednice Grada Zagreba prema kojima je hrvatski glavni grad najposjećenija domaća kontinentalna destinacija.

U razdoblju od siječnja do svibnja ove godine, u Zagrebu je boravilo ukupno 286.381 gost, a prema istraživanju TOMAS 2012. koje je Turistička zajednica grada Zagreba provela u suradnji s Institutom za turizam, prosječan posjetitelj ima 42 godine, a 58 posto gostiju u dobi je između 26 i 45 godina.

Prema mišljenju Daniele Angeline Jelinčić, autorice knjiga 'Kultura, turizam, interkulturalizam' i 'Abeceda kulturnog turizma', napredak u zagrebačkoj turističkoj ponudi itekako je prisutan, a očituje se u kreativnoj gastronomiji, gastronomskoj uličnoj ponudi, dizajniranim ugostiteljskim prostorima i hostelima, kao i dizajnerskim trgovinama i događanjima.

Jelinčić smatra da je značajan pomak posebno vidljiv u raznolikim događanjima, već etabliranima koji postaju sve značajniji te u tom smislu posebno izdvaja festival InMusic i Gričevanje.

Kao primjer odličnog kulturnog proizvoda ističe Muzej prekinutih veza koji je u vrlo kratkom roku postao nezaobilazan zagrebački turistički hit, a kao jednako važnu spominje i često zaboravljenu Laubu.

'Kada govorimo o klasičnoj, institucionalnoj kulturnoj ponudi, ona još uvijek zaostaje za privatnim inicijativama iako su neki pomaci vidljivi', zaključila je Jelinčić dodavši da nedostaje značajnija povezanost ponude različitih kulturnih sektora na razini grada koja bi se nudila u paketu za građane i turiste.

Pogubnom smatra ljetnu zagrebačku ponudu koja tradicionalno izostaje.

LJETO NA ASFALTU

Zamislimo da ste turist, na svoju sreću ili nesreću, zaglavio u Zagrebu početkom kolovoza.

Noći, barem njihov mlađi dio, provodite na Štrosu, naučili ste sve o ljubavnim brodolomima, kušali ste sladoled u Vinceku, možda čak i štrukle. Vidjeli Katedralu, provozali se Uspinjačom, preplašili točno u podne, no što vam još preostaje? Ako imate sreće, bit će to pažnje vrijedna izložba u nekome od zagrebačkih muzeja.

Preporuku smo potražili u Turističkoj zajednici grada Zagreba koja je ovih dana predstavila zanimljiv, no nažalost tek 10-dnevni program ulaska u gornjogradska 'Dvorišta' .

'Jednako cijenimo sve manifestacije, jer svaka na svoj način obogaćuje zagrebačku ponudu. Naravno, istaknuli bismo naš projekt Zagrebački vremeplov koji TZGZ organizira već sedmu godinu zaredom, a traje gotovo šest mjeseci, i to svaki vikend, od travnja do listopada. Riječ je o projektu na koji smo posebno ponosni i koji je vrlo zahtjevan jer objedinjuje čak deset događanja, koje svako na svoj način pokazuje zagrebačku prošlost i običaje', ističu iz TZGZ-a.

Složeni projekt o kojemu je riječ uključuje susret s kumicama s Dolca koje svaki petak i subotu, odjevene u narodne nošnje prodaju sezonsko voće oživljavajući sjećanje na tisuće žena koje su kroz stoljeća hranile Zagrepčane, promenadne koncerte subotom i nedjeljom na pozornicama na Zrinjevcu i Maksimiru, susrete sa slavnim likovima zagrebačke povijesti, smjenu straže Počasne satnije Kravat pukovnije vikendom i druge slične aktivnosti.

ŠTO (NAM) NUDE MUZEJI

Ovosezonski kulturni meni zagrebačkih muzeja ponešto je light bez bombastičnih mamaca za domaću i stranu publiku.

Izdvojili bismo 'Stoljeće ručnog sata', izložbu posvećenu evoluciji ovog mnogima omiljenog dodatka koji je odavno prerastao svoju praktičnu funkciju koja traje sve do 17. kolovoza u Muzeju za umjetnost i obrt.

Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu ove godine uveo je program Ljeto u MSU-u primarno namijenjen svim ljubiteljima glazbe i filma. U sklopu programa vikendi do 31. srpnja organizirani su za koncerte, svirke i DJ-nastupe, a mogu se pogledati i najbolji filmovi sezone Kina Metropolis.

Program završava 31. srpnja rođendanskom zabavom umjetnice Vlaste Delimar koja će istoga datuma upriličiti i performans 'Birthday's Party'. Inače u muzeju od svibnja traje izložba Vlaste Delimar pod naslovom 'To sam ja' koja ostaje otvorena sve do 24. kolovoza.

Inozemnim i domaćim gostima interesantna bi mogla biti izložba njujorškog umjetnika hrvatskog podrijetla Williama Anthonyja pod naslovom Savršene nesavršenosti. Njegov specifični pseudonaivni crtački pristup inspiriran je tipičnim početničkim slikarskim odnosno crtačkim greškama. Razvio ga je podučavajući studente upravo o početničkim pogreškama i namjerno ih uveličavao. Pokazujući kako ne treba crtati, uvidio je svojevrsnu estetiku te razvio vlastiti slikarski stil. Izložba u NO galeriji MSU-a predstavlja radove i knjige koje je u protekle dvije godine Anthony donirao Muzeju suvremene umjetnosti, ali i crteže iz njegove kolekcije.

Turisti i svi koji zaglave na kopnu od 26. srpnja imat će prilike razgledati djela poznate domaće fotografkinje Marije Braut u Umjetničkom paviljonu koji priprema izložbu 'Nepoznati Zagreb'. Izložba je organizirana u povodu njezina 85. rođendana, a osim fotografija velikoga formata te niza fotografija s kontakt-kopijama, u centralnom dijelu Umjetničkog paviljona bit će napravljen zatamnjen prostor u koji će se preseliti dio tamne komore autorice.

HRVATSKI TURISTIČKI PROIZVOD

Iako se turistička kulturna ponuda obogaćuje i vidljivi su pomaci, prostora za napredak još je mnogo. Manjak sadržaja za turiste Zagreb je učinio prvenstveno destinacijom pogodnom za produljeni vikend-odmor, vremenski dostatan da se iskusi dobar dio njegove ponude. Da tome ne mora biti tako, svjedoče brojni svjetski primjeri koji su za potrebe turizma posegli u imaginaciju i gotovo izmislili 'vlastite velike priče'. Mi svoju još moramo naučiti ispričati.