Jedan od glavnih događaja kojima Muzej obilježava svojih 60 godina djelovanja je izložba Merci Picelj: Iz Arhiva i knjižnice Ivana Picelja. Vrlo obiman i iznimno vrijedan arhiv i knjižnicu Ivana Picelja, koji su bili sačuvani netaknuti u obiteljskom stanu u Gajevoj 2B u Zagrebu, Anja Picelj-Kosak, umjetnikova kći, darovala je 2012. Muzeju. Autorica je izložbe Snježana Pintarić

Arhivska građa obuhvaća fotodokumentaciju, pisma i korespondenciju poslovnog i privatnog karaktera, filmove, videovrpce, digitalne zapise, plakate i mape plakata, skice i radove, čestitke, osobne predmete i dokumente Ivana Picelja. Knjižna se građa sastoji od kataloga samostalnih i grupnih izložbi, monografija, knjiga, stručnih časopisa i drugih publikacija.

Na stalnoj izložbi bit će predstavljeni svi najvažniji elementi Arhiva i knjižnice na vizualno atraktivan i publici zanimljiv način. Izložba će pokazati kako je arhiv strukturiran i na koji način će pomoći budućim istraživačima u dobivanju uvida u život i rad samog autora, ali i nekih dijelova umjetničke scene druge polovice dvadesetog stoljeća u Hrvatskoj.

Uz arhivsku i knjižnu građu bit će u NO galeriji izloženi i reljefi I. Picelja koje je autor predstavio 1965. u galeriji Howard Wise u New Yorku. Usto, uz pomoć izvrsnih fotografija Damira Fabijanića, izložba ćeevocirati radni i životni prostor umjetnika koji je svojim djelovanjem poticao promjene u hrvatskoj umjetnosti i utjecao na generacije umjetnika i dizajnera.

Ivan Picelj, istaknuti hrvatski umjetnik i dizajner (rođen 1924. u Okučanima, umro 2011. u Zagrebu), bio je među prvim protagonistima geometrijske apstrakcije u vrijeme dominacije socrealizma potkraj četrdesetih i početkom pedesetih godina prošloga stoljeća. Posebno je istaknut njegov doprinos na području grafičkog oblikovanja, osobito dizajna plakata. Picelj je bio suosnivač i član grupe EXAT 51, a prvu izložbu grupe priredio je u svome stanu u Zagrebu 1952. S Aleksandrom Srnecom i Vojinom Bakićem izlagao je u Galeriji Denise René u Parizu 1959. (predgovore pišu Michel Seuphor i Victor Vasarely), a nakon toga je uslijedila plodna i dugogodišnja suradnja. Jedan je od inicijatora međunarodnog pokreta Novih tendencija, izlagao je na prvoj izložbi 1961. u GGSU te poslije na svim izložbama u Zagrebu i u Europi.

S Gradskom galerijom suvremene umjetnosti, današnjim MSU-om, Ivan Picelj je surađivao od osnutka 1954. oblikujući plakate, pozivnice i kataloge izložbi i cjelokupni vizualni identitet ustanove. Sudjelovao je u organizaciji i oblikovanju glasovite Didaktičke izložbe 1957, izlagao radove na grupnim i samostalnim izložbama GSU/MSU.

Na otvorenju izložbe nastupaju Matija Dedić (klavir) i Borko Rupena (percussion) u okviru projekta Duel Nuovo Project

Stalna izložba iz Arhiva Ivana Picelja bit će dostupna posjetiteljima i nakon 19. listopada 2014. godine.