Uoči predsjedničke kampanje prošle jeseni kandidati su itekako bili svjesni toga koliko im vidljivosti i promocije donosi pojavljivanje na kulturnim manifestacijama. Podsjetimo na ne tako mali skandal u Vinkovcima, gradu u kojem su organizatori Vinkovačkih jeseni naprasno odbili visoko pokroviteljstvo Ive Josipovića. Gradonačelnik Vinkovaca i predsjednik Organizacijskog odbora Jeseni, HDZ-ovac Mladen Karlić, rekao je kako ne želi da se na njihovoj pozornici skupljaju predizborni poeni. Međutim na otvaranje je pozvao tada još neslužbenu kandidatkinju Kolindu Grabar Kitarović.

U gotovo isto vrijeme u Krapini se na Tjednu kajkavske kulture dogodila još nespretnija zgoda kada su u publici bili predsjednik Josipović, a nekoliko redova iza Kolinda Grabar Kitarović, što su u izravnom prijenosu na HRT-u vrlo sugestivno zabilježile i kamere.

Tada se činilo da nam predstoji nadmetanje za copyright nad kulturnim temama, no nakon što smo ispratili brojna sučeljavanja predsjedničkih kandidata i njihove istupe tijekom kilometarski dugih putovanja Hrvatskom ne pamtimo nijedan konkretniji osvrt na stanje u kulturi.

Naprosto, kultura, a ni znanost, nisu bile njihove teme.

‘Vjerojatno je izostanak kulture i znanosti iz programa većine kandidata, s izuzetkom Josipovićevog programa, posljedica ispravne procjene marketinških gurua da ove teme nikoga ne zanimaju. Time se postavlja sljedeće pitanje: zašto je tomu tako? Zašto Hrvati zatvaraju oči pred činjenicom da je znanost važan pokretač ekonomskog razvoja, da je danas kultura u Europi jedna od najvažnijih gospodarskih grana koja zapošljava stotine tisuća ljudi te da smo u konačnici održali nacionalnu svijest jedino zahvaljujući vlastitom jeziku, književnosti i umjetnosti?’, kaže nam Mladen Tarbuk, v.d. intendanta Dubrovačkih ljetnih igara. Smatra da je u Hrvatskoj ostvarenjem vlastite države paradoksalno izgubljeno zanimanje za vlastiti kulturni identitet, a briga o njemu u potpunosti prenijeta je na državu. ‘Dakako, to je neostvarivo stanje - država ne može zamijeniti društvo, pa u konačnici ipak svatko od nas mora svojim primjerom definirati vlastito mišljenje i stav’, zaključuje Tarbuk.

Intendant splitskog HNK Goran Golovko, koji je uoči drugog kruga izbora postavio predsjedniku Josipoviću tri pitanja (na koja mu je on promptno odgovorio), vezana uz kulturu, pa i pitanje o košmaru u Splitu zbog imenovanja Senke Bulić ravnateljicom Splitskog ljeta, kaže da se znanost i kultura, umjesto da se prepoznaju kao generatori razvoja, pogrešno percipiraju kao gutači novca.

‘Pretpostavljam da su kandidati oprezno izbjegli te teme kako ne bi bili prozvani za proračunsku rastrošnost. Osobno bih preporučio usporediti iskustva drugih zemalja, primjerice Francuske, u kojoj je izračunato da se euro uložen u kulturu vraća kao osam eura’, kaže Golovko.

Ravnateljica Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu Snježana Pintarić drugačijeg je mišljenja i smatra da je dobro da se teme znanosti i kulture previše ne politiziraju te joj je razumljivo to da u političkim kampanjama pitanja gospodarstva i politike dolaze u prvi plan.

No podrška s Pantovčaka i visoko pokroviteljstvo nad festivalima, izložbama i manifestacijama svima su bitni, slažu se naši sugovornici. Direktor ZagrebDoxa, režiser i producent Nenad Puhovski kaže da, iako je tek simbolična, podrška predsjednika može biti značajna.

‘Pokazuje to posjet predstavnika Factuma predsjedniku Mesiću u ožujku 2004. Taj susret, prilikom kojeg smo upoznali predsjednika s problemima na koje je u to vrijeme nailazila Factumova produkcija, naročito s obzirom na filmove koji su govorili o ‘konfliktnim’ temama, izazvao je pažnju medija, a njegova podrška našem radu pomogla je ublažavanju njegove getoizacije’, kaže nam Puhovski.

Općenito o pokroviteljstvu Puhovski kaže da je to pitanje pojedinog predsjednika i njegovih stručnih službi te da oni odlučuju hoće li se prihvatiti pojedinog pokroviteljstva ili ne.

‘Po mom mišljenju, predsjednik RH bi trebao biti pokroviteljem onih kulturnih događanja koja rade na uspostavi i razvijanju dijaloga između hrvatske i evropske, odnosno svjetske kulture. No, kao što rekoh, to ovisi o pojedinom predsjedniku’, zaključuje Puhovski.

Mladen Tarbuk, koji u svojstvu v.d.-a priprema sljedeće Dubrovačke ljetne igre, podsjeća da je pokroviteljstvo podrazumijevalo otvoren razgovor o budućem programu festivala i o mogućim teškoćama.

‘Premda u programima svih četvero kandidata za predsjednika Hrvatske nije bilo naglaska, već samo katkad spomena kulture, nadam se da će novoizabrana predsjednica uočiti njezinu važnost za opstanak Hrvata i Hrvatske, kako u materijalnom, tako i u duhovnom vidu’, kaže Tarbuk. Pokroviteljstvo nove predsjednice Kolinde Grabar Kitarović očekuje i ravnateljica MSU-a. ‘Predsjednik Ivo Josipović bio je u nekoliko navrata pokrovitelj naših velikih izložbenih projekata, što je i za nas u Muzeju i za suradnike na izložbama imalo posebno značenje, posebnu vrijednost. Vjerujem da ćemo ovakvu suradnju nastaviti i s novom predsjednicom’, kaže Snježana Pintarić.

Golovko se pak zalaže za analitički pristup odabiru onoga što će predsjednički ured počastiti svojim pokroviteljstvom.

‘Imati visoko pokroviteljstvo velika je čast za svaku manifestaciju, no volio bih kada bi naš kulturni razvoj bio planiran na temeljima analiza, konkretnim strateškim mjerama i konsenzusom svih dionika društvenoga procesa osmišljavanja kulturne politike, važnog čimbenika našeg identiteta. Zadaća naše legislativne i izvršne vlasti jest jasno definirati kulturnu politiku nakon dubinskog snimanja stanja i javne rasprave koja treba rezultirati konkretnim koracima. U protivnom ćemo se zagubiti u konzumerizmu kulturnih ‘proizvoda’ i srozavanju kriterija’, kaže Golovko.