To je dakako izazvalo polemiku oko pitanja feminizma kakva se već dugo nije vodila u našem javnom prostoru. Na društvenim mrežama i portalima odmah su se pojavili neočekivano oštri, polemički postovi u kojima su se feministice ali i ostali opredjeljivali za i protiv popularne pjevačice, tzv. ikone balkanskih alternativaca, i feministice i mufovke (autorice na web-siteu muf.com.hr) Asje Bakić. Sukob se temeljio na potpuno različitom tumačenju i doživljaju feminizma, a u toj kvazipolemici pale su i neke teške riječi.

Kad smo zatražili Idu Prester da komentira sukob između nje i Asje Bakić, odgovorila je da 'ne misli da bi tome trebali pridavati dodatan značaj'. Ustvrdila je da je Asja Bakić na svom statusu objavila što misli, a ona joj odgovorila velikim intervjuom na portalu Buka te 'ne bi dodatno produbljivala priču', jer misli da bi to 'ispalo kontraproduktivno za sve, posebno za feminizam'.

Slučaj nije htjela komentirati ni Asja Bakić, neslužbeno nam objasnivši 'da su sve već rekle i da nema nikakvog razloga da tportal radi bilo kakvu dodatnu reportažu jer je sve već na internetu'.

Što je Asja Bakić najviše zamjerila Idi Prester? Najspornija je bila tvrdnja o tome da 'pametna žena mora znati osjetiti koliko može izvući od muža, a koliko je to neko forsiranje feminizma bezveze'. To svoje gledište objasnila je u spomenutom intervjuu obrazloženjem da je ona momentalno 'više preuzela brigu oko djeteta, a on je taj koji više radi i stvara, što nije loše jer mogu platiti babysittericu kad im zatreba'. Ostali poučni detalji, kao i pojedinosti o braku frontwoman Lollobrigide s beogradskim poduzetnikom, mogu se saznati na blogu ModaKomoda

Sporna je bila i izjava kojom opisuje kako je njezina svekrva Hrvatica iz Rovinja završila u Beogradu: 'Jednog dana joj je došo Srbin, zgrabio je za kosu i doveo na Tašmajdan', koja je proglašena politički nekorektnom. A neprihvatljivim je proglašen i opis njezinog susreta s mužem 'prvi put kad je izašao - hop - došla mala i zgrabila ga'.

Nakon prvih ozbiljnih kritika Asje Bakić na njezinom privatnom profilu na Facebooku izjave Ide Prester, između ostaloga, proglašene su 'tipičnim popularno-postfeminističkim misaonim čušpajzom', a pjevačica je nazvana antifeministicom, njezini stavovi skandaloznima, a ideologija konzervativna, na razini neoliberalnog feminizma te je na kraju optužena da je izdala feminizam.

Ida Prester im nije ostala dužna te je na svom facebook-profilu objavila da su je 'napale, i to jako ružno, neke feministice' poručivši im 'sram vas bilo'. 'Ako sam ja izdala feminizam, onda ste vi ovakvom retorikom i šovinizmom stvarno učinile da se žene osjećaju moćnije i hrabrije izabiru svoj životni put. Svaka čast. Živio feminizam, ali ne vaš!!!' zaključila je na kraju Ida Prester.

Bitno je spomenuti da je na Facebooku, kako se navodi u tekstu 'Forsiranje feminizma', 'Asjin uvredljivi (privatni!) status lajkalo 26 ljudi, Idin status o tome kako je napadnuta lajkalo više od 1.000 ljudi, a u komentarima punima podrške prevladavali su oni o besmislenosti feminizma i zlobi isfrustriranih 'feministkinja', koje su se javile 'kao da su aludirale na to da je upravo ljutnja dijela feministkinja kriva što još uvijek nismo srušile patrijarhat'.

Autorica teksta Lana Pukanić potpisana kao Muflona na istom mjestu razumno poučava pjevačicu o zasadama feminizma objašnjavajući joj da njezino 'takvo uvjerenje podržava ideologiju rodova kao inherentno različitih i 'rođenih' za određene stvari, odnosno seksizam, a ujedno propušta uvidjeti da je upravo sfera kućanstva za žene bitno poprište seksističke eksploatacije i podčinjavanja'. Također joj objašnjava kako podjela kućnog rada nikako ne može biti 'forsiranje feminizma, jer se radi 'o minimumu za koji su se borile i još se bore generacije feministkinja' te je ta teza Ide Prester promašena i vrlo antifeministička, a i klasno neosjetljiva (jer si sve žene ne mogu priuštiti babysittericu)'.

Što je Ida Prester odgovorila feministicama u intervjuu 'Feminizam je sloboda žene da bude što poželi', u kojem je pojasnila svoja stajališta?

Ustvrdila je da ju je 'kao ženu i kao feministicu šokirala količina otrova koji je prosut po njoj zbog ovakvih jako benignih izjava' te da ju je to strašno pogodilo. 'Djevojke su u svojim komentarima pisale da sam najveći hrvatski idiot, da sam budala, da su mi to postporođajni hormoni, menopauza, najgore stereotipne i šovinističke izjave koje sam doživjela dosad', izjavila je Ida Prester u intervjuu za Buku zaključivši: 'To nije feminizam, to što su napisale sramota je za svaku feministicu.' Također je izjavila da su joj se mnoge feministice javno obratile nakon ovakvih napada i ogradile od takvog feminizma.

Zatim je dala svoju definiciju feminizma, rekavši da je 'feminizam sloboda žene da bude što poželi, bez da je se obezvređuje zbog njenih izbora, osobina i izgleda'. Po njoj 'feminizam nije rat žena i muškaraca, već ravnomjerni uvjeti za postizanje sreće', a kao najveći neprijatelj žena istaknula je 'strahoviti fašizam ljepote' zaključivši da su 'modni diktati i magazini učinili više štete ženi od bilo kakvih lošijih uvjeta na poslu'. Također je objasnila da 'feminizam nije stroga matrica 'ispravnih' postupaka i života koju moraš slijediti u svakoj točki i ne propitivati vrijednosti'.

'Ovakav feminizam tih dama je sekta koja ima svoje svetinje koje ne diraš, ne šališ se i ne izgovaraš zabranjene riječi i ja ne želim biti dio te priče, moj život nije program koji slijediš prema nekom priručniku, ja predstavljam samo sebe i radim stvari koje mi se rade da bih bila sretna', poručila je Ida Prester.

Zatim se ponovno oglasila Asja Bakić koja je u vrlo ozbiljnom tekstu 'Ida Prester in floribus' izjavila kako je Ida Prester 'pljuvanje po feminističkim vrijednostima u jednom intervjuu pokušala prodati kao feminizam u drugom' što je, po njezinom mišljenju, uzelo zdravo za gotovo 'dosta hrvatskih feministkinja'.

Asja Bakić smatra da Prester 'ne razumije osnovne postulate feminizma, kao ni feminističku ideju da je privatno uvijek javno'. 'Kad pjevačica govori o svom bračnom životu i instruira čitateljice kako da budu 'pametne' u braku – onda je to po njoj privatna stvar na koju ne bismo trebali kritički reagirati', ali je zato njezin status na Facebooku 'koji je zatvoren za javnost odjednom javno dobro na koje Prester poziva svoje prijatelje i fanove da reagiraju' dodajući da su te reakcije bile jednako antifeminističke kao što je bio i njezin intervju.
Obrazlažući tu tezu, ona rezolutno tvrdi, između ostaloga, da takve reakcije govore 'o feminizmu koji izbjegava konfrontacije s neistomišljenicama koje nisu dovoljno desno u hrvatskom političkom prostoru da ih se može, bez osjećaja nelagode, otvoreno nazvati idiotima' i koji je 'spreman kompromitirati se za dva besplatna upada kod Ide na koncert'.

Na kraju zaključuje sljedeće: 'Feminizam ne podnosi depolitizaciju bračnog života i nije kompatibilan s konzervativnim, patrijarhalnim uvjerenjima. Ne možemo ga pomiriti s kvazihumorističnim izjavama tipa: 'Ona je Hrvatica, Rovinježka. Jednog dana joj je došo Srbin, zgrabio je za kosu i doveo na Tašmajdan.' Opreka između fatalnih Srba i Hrvata koji to nisu, ta nacionalistička retorika – to isto nije feminizam. Nije feminizam reći da 'je to neko forsiranje feminizma bezveze'. Nije feminizam, već idiotizam.'
Također je spočitnula pjevačici da se u očima javnosti želi pokazati kao žrtva koja je izvrgnuta grupnom feminističkom linču. 'Odjednom je moj sud da je Ida Prester budala što daje takve izjave postao sveopći feministički progon njezinog lika i djela', napisala je Asja Bakić.

Na kraju se u diskusiju uključila i filozofkinja i feministica Ankica Čakardić, koja u komentaru 'na neoliberalni feminizam Ide Prester' pod naslovom 'Zar je to nama naša borba dala?' optužuje pjevačicu da zagovara konzervativnu ideologiju i neoliberalni feminizam.
Komentirajući izjavu Ide Prestar o tome 'da (ona) predstavlja samo sebe i radi stvari koje joj se rade da bi bila sretna' tvrdeći kako je to feministički, jer je to njezin, tobože 'otkačeni' izbor odnosa prema svijetu, zaključuje kako 'to nije samo intelektualno lijeno, nego je upravo sama srž neoliberalnog projekta koji je u potpunoj suprotnosti s ozbiljnim, krvavo izborenim feminističkim pravima ili ikakvom antisistemskom borbom'.

Osvrćući se na već spomenutu tvrdnju Ide Prester o 'forsiranju feminizma', piše da je tom izjavom 'u jednom mahu ne samo otpisala feminizam kao suvišan, već je sažela najtvrdokornije kapitalističko-neoliberalne i patrijarhalne notornosti koje s feminizmom nemaju baš nikakve veze'. Čakardić naposljetku ustvrđuje da ideologiju Ide Prester 'bez problema može potpisati Kolinda Grabar Kitarović, a bome i Ruža Tomašić', pitajući se na kraju 'zar je to nama naša borba dala'.

Na kraju se ne možemo oteti dojmu da je zbog diskvalificiranja pjevačice terminom idiot cijela rasprava izgubila na vjerodostojnosti, jer je time prekoračena granica civiliziranog dijaloga i toleriranja drukčijeg i različitog. Zbog toga se dobrodošla i prijeko potrebna rasprava o relevantnim pitanjima feminizma u Hrvatskoj okrenula u posve nekonstruktivnom smjeru, ne iznjedrivši nikakav pomak ni neki relevantan zaključak.

Doduše, slučaj je otvorio, kako se navodi u intervjuu 'Feminizam je sloboda žene da bude što poželi' pitanja poput onih 'na koji način gradimo i održavamo feminističko prijateljstvo i solidariziramo se jedna s drugom, u kojoj mjeri se i same koristimo stereotipima i kakvu poruku šaljemo javnosti, koliko smo spremne svoje stavove i mišljenja izložiti kompromisima' i tako dalje.

Usprkos svemu, čini se važnim to što je taj sukob između Ide Prester i Asje Bakić nakon dugo vremena doveo u žižu interesa raspravu o feminizmu pokazujući da u ovoj regiji, koja je zagađena nacionalizmima, uplitanjem Crkve u živote ljudi i nedostatkom nade, nije uništen borbeni duh feminizma, poznat još od žestokog sukoba prve hrvatske feministice Slavenke Drakulić i polemičara i kritičara Igora Mandića, koji se opire sumornom patrijarhatu balkanskog smjera.