Tema je vrlo značajna jer je prvi put od osamostaljenja zemlje napravljena sveobuhvatna i cjelovita analiza financijskog poslovanja u 64 javne kulturne institucije, od toga ih je čak 12 u Zagrebu, koje troše javna sredstva i trebale bi se baviti javnim interesom. Tema je i aktualna jer bi o rezultatima tog izvješća ovog tjedna trebao raspravljati i hrvatski Sabor.

Podsjetimo, državni revizori analizirali su poslovanje iz 2013. u 23 knjižnice, 19 muzeja, 17 kazališta i još pet javnih ustanova. Bezuvjetno mišljenje dali su 31 ustanovi, uvjetno 32, a riječki je HNK jedini dobio nepovoljno mišljenje. Manjak prihoda u 2013. iskazalo je 29 ustanova (ukupno 20,40 milijuna kuna), a višak u iznosu od 7,45 milijuna kuna njih 24. Što se tiče Zagreba, od 12 zagrebačkih uglednih ustanova u kulturi, u čak 11 je utvrđeno poslovanje s ozbiljnim financijskim nepravilnostima. To pak ukazuje na to da su te javne kulturne ustanove dugi niz godina funkcionirale kroz onaj model kulturne politike kojoj javni interes i javno dobro nije bio u primarni cilj.

Zbog toga smo zapitali naše sugovornike misle li da bi krivci – upravitelji, ravnatelji ili menadžeri, odnosno, odgovorne osobe u tim ustanovama, trebali sami dati ostavku ili bi ih trebalo smijeniti Ministarstvo kulture, tj. njihov osnivač, ili sankcionirati na neki drugi način te bi li i njihovi osnivači također trebali odgovarati? Pokušali smo saznati i to gdje vide izlaz iz ovakve situacije te bi li sankcije trebale biti strože?

Iz Ministarstva kulture dobili smo formalan odgovor, pun pravnih fraza i bez preciznog referiranja na konkretne propuste i bez konkretnih prijedloga.

Objašnjeno nam je da je samo osam od 64 kulturne ustanove obuhvaćene revizijom u njihovoj nadležnosti, i to ansambl Lado koji je dobio bezuvjetno mišljenje te Arheološki muzej Istre u Puli, Hrvatski državni arhiv u Zagrebu, Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu, Arheološki muzej u Zadru, Muzej Slavonije u Osijeku, Muzeji hrvatskog Zagorja u Gornjoj Stubici te Muzeji Ivana Meštrovića u Splitu koji su ocijenjeni uvjetnom ocjenom.

Smatraju da nalazi državne revizije upućuju te institucije da poduzmu mjere za otklanjanje nepravilnosti, dok 'Ministarstvo kulture može poslati, što i čini, upravni nadzor te naložiti institucijama, primjerice, da usuglase svoje akte s nekom promjenom zakona'. Nadalje, drže da su nepravilnosti u financijskom poslovanju u nadležnosti Ministarstva financija koje obavlja financijski nadzor, a mjere mogu biti različite, od ispravljanja pogreške do smjenjivanja čelnika institucije.

Po njima, u ustanovama u nadležnosti Ministarstva kulture ni u jednom slučaju nisu utvrđene nepravilnosti koje bi značajnije utjecale na realnost i istinitost financijskih izvještaja te poslovanja ustanova. 'Uglavnom je riječ o propustima koji se odnose na način knjiženja, nepravovremeno donošenje plana, kao i sitni propusti vezani za popis imovine', definiraju u Ministarstvu kulture zaključujući da su sve njihove ustanove prihvatile nalaz revizije i obvezale se ispraviti uočene nepravilnosti.

Bivši HDZ-ov ministar kulture Jasen Mesić pozdravio je reviziju u kulturnim ustanovama naglasivši da bi je trebalo ponavljati svake godine i sukladno tome osigurati sredstva državne revizije. Za razliku od aktualne kulturne administracije, Mesić smatra da se u kulturnim institucijama svakako mora postaviti pitanje odgovornosti, posebno ravnatelja, ali ne treba isključiti niti odgovornost upravnih vijeća koje je postavio ili potvrdio osnivač.

'Podnošenje ostavke ili razrješenje dužnosti nužno je ako su pogreške ili propusti takvi da štete ugledu institucije ili podliježu zakonskim sankcijama. U slučaju drugih manjih pogrešaka, potrebno je pojačati nadzor, a ako se one ponavljaju, također je potrebno promijeniti odgovorne osobe', kaže Mesić.

Po njegovu mišljenju, kulturne institucije izuzetno su važne za naše društvo i zbog toga je nužno postići njihovo transparentno djelovanje. 'Nalaz ove revizije treba gledati kao lijek i naputak za poboljšavanje situacije i poslovanja u kulturnim institucijama', ističe Mesić dodajući da se to može postići zadovoljavanjem dva uvjeta. 'Pravo rješenje vidim u reformiranju kulturnih institucija kojim će se omogućiti transparentno poslovanje te u donošenju cjelovite strategije kulturnog razvitka, ali i pojedinačnih strategija specifičnih kulturnih sektora', zaključio je Mesić.

Nina Obuljen Koržinek, bivša pomoćnica ministra i državna tajnica u Ministarstvu kulture, a sada znanstvena suradnica u Institutu za razvoj i međunarodne odnose gdje se bavi područjima kulturnih i medijskih politika, kaže da je očito da je bilo nepravilnosti u poslovanju, no ne bi se složila 's kvalifikacijom o rastrošnosti u situaciji tako radikalnih rezanja sredstava za kulturu'.

'Ondje gdje je bilo kršenja Zakona odgovornost apsolutno trebaju snositi ravnatelji, upravna, odnosno kazališna vijeća, ali i osnivači, pogotovo ako su bili upozoreni a nisu reagirali. Ipak, velik dio zamjerki revizije odnosi se na propuste u poslovanju koje treba ispraviti, ali koji su u domeni administrativnih pogrešaka', kaže Nina Obuljen Koržinek.

No po njezinu mišljenju, ovo izvješće ukazuje na puno dublji problem. 'Ustanovama se prigovara neusklađenost s proračunima i loše planiranje, ali pravo je pitanje kako je uopće moguće planirati poslovanje ako Ministarstvo i neki gradovi rezultate financiranja objavljuju tek nekoliko mjeseci nakon početka fiskalne godine? Napominjem kako smo u posljednje dvije godine prošlog mandata, nakon uvođenja niza promjena u procedure financiranja, postigli to da smo do polovice siječnja objavili gotovo sve rezultate za tekuću godinu. Ministarstvo sada bez ikakvog obrazloženja više mjeseci kasni s objavom rezultata, a slijede ih i mnogi gradovi', kaže.

Također smatra da s velikim oprezom treba pristupiti i problemu zapošljavanja, odnosno rješavanju situacije u kojoj ustanove angažiraju vanjske suradnike dok njihovi zaposlenici nisu angažirani. Primjerice, zakonodavni okvir ne omogućuje otpuštanje onih koji ne mogu ili ne žele raditi, a značajno je otežan odlazak plesača koji objektivno ne mogu više plesati u raniju mirovinu.

'U svakom slučaju, Ministarstvo i svi gradovi čije su ustanove prošle kroz ovu reviziju moraju s velikom pozornošću analizirati nalaze i poduzeti sve potrebne korake kako bi se situacija popravila: od pravne i stručne pomoći ustanovama, do sankcija prema ravnateljima i upravnim vijećima u onim situacijama gdje su uočene velike nepravilnosti i posebno nezakonito trošenje sredstava', poručila je Nina Obuljen Koržinek.