Domaćin konferencije bio je eurozastupnik ORaH-a Davor Škrlec, a realizirana je u suradnji s udrugom Kultura i etika. Na konferenciji su profesor Željko Radić s Pravnog fakulteta u Splitu, docent Tomislav Galović s Filozofskog fakulteta u Zagrebu i Zorislav Antun Petrović, autor izložbe i dugogodišnji antikorupcijski aktivist, predstavili neke od najzanimljivijih odredbi srednjovjekovnih hrvatskih pravnih spomenika. Konferenciji su nazočili veleposlanik i stalni predstavnik Republike Hrvatske pri Europskoj uniji, Mato Škrabalo, i veleposlanik Republike Hrvatske u Kraljevini Belgiji, Mario Nobilo.

"Ovom izložbom namjeravamo pokazati da Hrvatska ima dovoljno provjerenog znanja za suzbijanje korupcije stjecanog stoljećima, samo je problem što se to znanje sad ne primjenjuje dovoljno", izjavio je Zorislav Antun Petrović, autor izložbe.

Na izložbi, koja je dosad postavljena u Zagrebu i Rijeci, predstavljene su na atraktivnim panoima neke od najdojmljivijih protukorupcijskih odredbi iz srednjovjekovnih pravnih akata i statuta gradova Hrvatske, od Vinodolskog zakona preko Senjskog i Riječkog statuta te Hrvatskoglagoljskog Krčkog ili Vrbničkog statuta do Zadarskog, Splitskog i Dubrovačkog statuta, od kojih su mnoge i danas vrlo aktualne.

Primjerice, u Statutu Grada Rijeke iz 1530. godine, Knjiga 1., glava 4. stoji: "Za gradsku službu (se) ne mogu izabrati oni, koji imaju daće ili dio gradskih daća ili koji su u to doba gradski dužnici, ako odmah, i to prije svoga izbora, ne htjednu platiti svoj dug u gotovu novcu...". U modernim zakonodavstvima uređenih zemalja ovakve odredbe su uobičajene i promoviraju jednostavno načelo: ne može se očekivati da će neki propis provoditi onaj koji ga i sam krši. Dakle, državni dužnosnik mora prvo pomesti ispred svojih vrata da bi institucije mogle raditi svoj posao.

Izložba je nastala na temelju knjige "Suzbijanje korupcije u Hrvatskoj u srednjem vijeku”, objavljenoj također u izdanju udruge Kultura i etika, u kojoj je šestero sveučilišnih profesora i znanstvenika sa sveučilišta i znanstvenih institucija u Zagrebu, Rijeci i Splitu - Tomislav Galović, Zrinka Nikolić Jakus, Ozren Kosanović, Željko Radić, Marta Dragičević Prtenjača i Zdenka Janeković-Römer - obradilo najznačajnije antikorupcijske odredbe iz najpoznatijih hrvatskih srednjovjekovnih pravnih akata.
Zanimljivo je da su ti srednjovjekovni hrvatski akti stariji od mnogih belgijskih, švedskih, njemačkih ili švicarskih sličnih pravnih akata, a o razvijenoj svijesti srednjovjekovnih hrvatskih građana u sprečavanju korupcije i sukoba interesa kod državnih dužnosnika možda najbolje svjedoči natpis na ulazu u nekadašnju dvoranu Velikog vijeća u Kneževom dvoru u Dubrovniku "Obliti privatorum publica curate" - "Zaboravite osobne stvari, brinite se za javne", koji bi i današnji političari trebali uzeti kao svoju mantru.