'Ponosna sam što imamo priliku dovesti izložbu u grad koji je šezdesetih organizirao četiri izložbe posvećene tom pokretu i bio središte od iznimne važnosti za kinetičku umjetnost', rekla je kustosica izložbe Micol Di Veroli, provevši u srijedu novinare kroz izložbu.

Po njezinim riječima, Zagreb je bio mjesto gdje je započeo novi ciklus eksperimentiranja i konačno konsolidirala kinetička i programirana umjetnost, kao raskršće ideja i kreativnih djelovanja koji će nedugo zatim utjecati na cijeli svijet.

'Promatrač s kinetičkom umjetnošću postaje bitan aktivan element, a djela mogu imati stvaran ili optički pokret koji se može proizvesti putem mehanizama ili pomicanjem promatrača', napomenula je. 'Tada su uvedeni novi materijali, karton, pleksiglas, neon, koji su dotad bili nekonvencionalni u umjetnosti, a kojima se naglašavala industrijalizacija kao bitan fokus tadašnjih umjetnika', dodala je.

Na izložbi će se predstaviti radovi ponajboljih autora kinetičke umjetnosti, Giovannija Anceschija, Enza Marija, Getulia Alvianija, Alberta Biasija, Marcella Morandinija, Antonia Baressea, posuđena iz privatnih kolekcija i kolekcija umjetnika.

Atraktivnosti izložbe doprinosi i njezin dio koji se bavi utjecajem kinetičke umjetnosti na visoku talijansku modu proslavljenog napuljskog modnog dizajnera Fausta Sarlija, čije su haljine nosile najveće svjetske zvijezde, Elisabeth Taylor, Mina, Carla Bruni.

Ravnatelj MUO-a Miroslav Gašparović dodatnom vrijednošću te 'senzacionalne izložbe' smatra što predstavlja umjetnike koji su bitno utjecali na hrvatsku umjetnost od pedesetih do sedamdesetih i bili važan dio pokreta Novih tendencija

'Bilo je to doba najslavnijeg razdoblja hrvatske recentne povijesti umjetnosti, kada su Zagreb i Hrvatska bili velikim slovima ucrtani u kartu svjetske umjetničke scene, pa nam je dodatni motiv za izložbu bio skrenuti pozornost na te svijetle trenutke hrvatske umjetnosti', podsjetio je.

Kao zanimljivu podudarnost istaknuo je što se izložba održava u muzeju u kojem je bila održana i posljednja izložba Novih tendencija, tako da se mnogi talijanski autori sada vraćaju u MUO.

Po njegovim riječima, osim što nam daje izniman uvid u zbivanja na talijanskoj umjetničkoj sceni, izložba je povod da se još jednom promotre međusobni utjecaji, prožimanja i razmjene ideja, te podsjeti na ostvarenja Picelja, Srneca, Richtera, Šuteja i ostalih protagonista radikalnih promjena na umjetničkoj sceni tog vremena.

Maria Sica, direktorica Talijanskog instituta za kulturu u Zagrebu, rekla je kako je izložba u MUO dio većeg projekta kojim se promiče suvremena talijanska umjetnost, a njome se produljuje i jedan od aspekata prošlogodišnje izložbe remek-djela iz zbirke Farnesina u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti.

Najavila je da će se na dijelu izložbe posvećenom dizajnu temeljiti veći projekt koji se planira za ovu godinu, a koji će se fokusirati na modu, dizajn i arhitekturu, pohvalivši suradnju s MUO-m, 'koji je posljednjih godina ugostio djela od iznimnog značaja za talijansku umjetnost'.

Izložba 'Pokrenuto oko' bit će otvorena do 14. veljače.