Kipar Johannes Komersteiner rodonačelnik je baroknog stila u kiparstvu sjeverne Hrvatske. Po brojnosti sačuvanih djela i kvaliteti oblikovanja jedan je od vodećih iz doba 17. stoljeća, a njegov opus od osobita je značaja za umjetničku baštinu Hrvatske. Osim što daje uvid u majstorov umjetnički profil, izložba u Muzeju za umjetnost i obrt po prvi puta predstavlja i djela Komersteinerovih sljedbenika, koji su nastavili s radom njegove radionice i u prvom desetljeću 18. stoljeća.

Johannes Komersteiner je porijeklom iz Sankt Johanna u sjevernom Tirolu, nedaleko Kitzbühla, a dokumentirana je i njegova djelatnost u Ljubljani gdje je 1673. godine zasnovao obitelj. Sačuvana djela ponajprije ga povezuju sa Zagrebom, gdje je on poznat kao majstor kipova i oltara naručenih tijekom 1670-ih i 1680-ih godina za tada isusovačku crkvu Sv. Katarine i za katedralu. Od posebne je važnosti oltar Sv. Franje Borgije u crkvi Sv. Katarine u Zagrebu kao jedini Komersteineru pripisan oltar sačuvan in situ.

Druga sačuvana djela uključuju ponajprije dijelove nekadašnjih oltara iz zagrebačke katedrale poput preostalih dijelova katedralnih oltara Bl. Dj. Marije i Sv. Ladislava kralja danas u fundusu Muzeja za umjetnost i obrt, nekadašnjeg oltara Sv. Emerika danas u kapeli Sv. Fabijana i Sebastijana u Vurotu, zatim oltara Sv. Marije Magdalene i Sv. Roka u kapeli Sv. Petra u Gotalovcu, te nekadašnjeg oltara Sv. Jeronima u župnoj crkvi Sv. Marka u Jakuševcu.

Komersteiner donosi u našu sredinu tordirani stup kao novi arhitektonski element oltara i dekoraciju s motivom akantusovih listova, čistih i s upletenim anđeoskim figurama, a kipovi se odlikuju stavom karakterističnog kontraposta i individualnom tipologijom.

Na izložbi će biti izložena Komersteinerova djela iz fundusa Muzeja za umjetnost i obrt koji ima najveći broj majstorovih djela i drugih muzeja te oltarne cjeline ili njihovi dijelovi, koji su samo za ovu priliku posuđeni iz crkava i kapela u kojima su danas smješteni.

Autorica izložbe i monografije je Nela Tarbuk, a izložba je ostvarena suradnjom Muzeja za umjetnost i obrt s Hrvatskim restauratorskim zavodom. Pogledati je možete do 17. travnja.