Jedan od prvih poteza ministra kulture Zlatka Hasanbegovića bilo je ukidanje financiranja neprofitnih medija, a novac kojim je bilo predviđeno njihovo financiranje u 2016. odlazi na poticanje književnog izdavaštva, što je tportalu rekao pomoćnik ministra kulture Blaž Žilić, od kojeg smo zatražili da nam pojasni neke izmjene u raspodjeli proračunskog novca za Ministarstvo kulture
Nedavno predstavljeni Prijedlog proračuna za 2016. potvrdio je da Ministarstvo kulture više neće financirati rad neprofitnih medija. U planu za 2016. izdvojeno je 613 tisuća kuna, a kako je tportalu rekao Blaž Žilić, taj novac namijenjen je za isplatu preostalog dugovanja neprofitnim medijima, što je i posljednji novac namijenjen u tu svrhu jer je nema u planu financiranja za 2017.
Prijedlog proračuna za kulturu ukupno iznosi 0,75 posto cjelokupnog državnog proračuna, što je manje od jedan posto, koliko je najavljivala vlada Tihomira Oreškovića. Radi se o 923,9 milijuna kuna, a taj iznos manji je, no vrlo je blizu onome iz 2015., koji je u planu iznosio 924,3 milijuna kuna i u otprilike istom postotku bio dijelom ukupnog proračuna. U Projekciji proračuna za 2017. naznačen je rast od 15 posto dok se za 2018. predviđa smanjenje. No i rast u 2017. ne upućuje na proračunski novac, već na povećana sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Europskog socijalnog fonda.
U Prijedlogu proračuna za 2016. pak dodano je financiranje Agencije za elektroničke medije, a kojoj je određeno 59 milijuna kuna.
Hrvatski audiovizualni centar, prema indeksu rasta, bilježi znatno povećanje s 54,3 na 72,8 milijuna, no riječ je, kako nam je objašnjeno u Ministarstvu kulture, o izmjenama u strukturi financiranja. Kako više nema posebne stavke Programa poticanja ulaganja u proizvodnju AV djela, taj je dio, kao i novac koji HAVC samostalno ubire od televizija i nije novac z proračuna, dodan u to povećanje. Inače, HAVC-u su opći prihodi i primici smanjeni za oko pola milijuna kuna.
Za muzejsko-galerijsku djelatnost smanjena su davanja s 10,5 na 8,5 milijuna, a kazalište i glazbeno-scenska djelatnost su s 36,5 pali na 34,1 milijun kuna. Za knjižničnu djelatnost povećavaju se sredstva s 49,6 na 51,1 milijun kuna. Povećanje bilježi i Hrvatski restauratorski zavod, i to sa 60,8 na 63,6 milijuna kuna. Književno izdavaštvo bilježi rast s 28 na 29,2 milijuna kuna. Zaštita kulturnih dobara dobila je manje novca, 112 milijuna, a prethodno je dobivala 165,5 milijuna kuna.
Dodatno raste proračun za Međunarodni centar za podvodnu arheologiju, s 1,7 na 2,1 milijun. Za Hrvatsko narodno kazalište proračun je povećan za oko milijun kuna, odnosno s 90,5 na 91,8 milijuna kuna, a i arhivi su dobili više novca - 81 milijun u odnosu na prethodnih 76,7 milijuna kuna.
