Kad je Steve Green iz Europske komisije proglasio Rijeku Europskom prijestolnicom kulture 2020. rekao je da se odluka stručnog povjerenstva da Rijeci dodijeli tu prestižnu titulu ne temelji na naslijeđu i povijesti, već na planovima za budući život grada, na tome kako će umjetnost i kultura služiti kako Rijeci, tako i Hrvatskoj i Europi te njihovim građanima.

Na istome je tragu bila i izjava riječkoga gradonačelnika Vojka Obersnela koji očekuje da će baš titula prijestolnice dovršiti tranziciju Rijeke iz postindustrijskog grada u grad novih tehnologija, grad inventivnosti, kreativnosti i kulture. Plan je jedan - kako napraviti bolji grad, što je konkretizirao Slaven Tolj, koji je dosad u riječkoj ekipi koja je pripremala kandidaturu bio umjetnički direktor, a na toj funkciji bit će i u novoj agenciji koja će raditi na provođenju programa Rijeke kao Europske prijestolnice kulture 2020. godine.

A što to buduća kulturna prijestolnica donosi u praksi građanima i posjetiteljima, sažeto je pod sloganom ‘Luka različitosti’. U razgovoru za tportal jutro nakon proslave pobjede Ivana Šarara upitali smo da nam konkretno kaže što pobjeda donosi građanima Rijeke, Hrvatske, EU-a.

'Kao prvo, naše postojeća kulturna ponuda koja je i sad velika bit će u prilici da četiri godine bude promatrana s puno šireg tržišta jer smo već sada prijestolnica kulture. Ovom titulom na instant način prestajemo biti lokalna kulturna točka i postajemo europska što je bitno jer Rijeka nikad na nacionalnom nivou nije bila prvenstveno prepoznatljiva po kulturi. Kad pričamo o građanima Rijeke, koji su dosta skeptični i rezervirani, mogu reći da smo i za njih na neki način dobili jasno priznanje za kvalitetu naših ideja i vizija. Grad će svakako dobiti velike kazališne produkcije, nekoliko velikih izložbi, a ono bitno, jedan muving i dinamiku stalne interakcije europskih kulturnih producenta i kulturnih turista te u našem timu vjerujemo da će to jako pomoći dugoj i teškoj riječkoj tranziciji u grad koji je izmaštan u našoj prijavnici', rekao je Ivan Šarar

Ekipa Rijeka 2020

Koncept je zasnovan na temama pitanja rada i prava na rad, prava na različitost, pitanju ekološke održivosti i ugroženih fundamenata Hrvatske i Europe. Teme Rada, Vode i Migracija razrađene su u sedam dijelova naslovljenih: 27 susjedstva, Ciglena kuća, Doba moći, Lungomare, Dopolavoro, Kuhinja, Slatko i Slano. Za njih Ivan Šarar, voditelj riječke kandidature i prvi čovjek kulture u Gradu kaže da opisuju autentičnost Rijeke te korespondiraju istovremeno s europskim i globalnim vrijednostima i problemima.

Kroz projekt ‘27 susjedstva’ ideja je uz Rijeku odabrati još 27 lokacija te ih povezati s partnerima iz EU, a brojka od ukupno 28 središta simbolizira broj država članica EU. Kako je navedeno u projektu, svoje parove tražit će Pehlin s aktivnom romskom zajednicom; Turnić s visokim neboderima iz 60-ih i 70-ih godina; novoizgrađeni studentski kampus Sveučilišta u Rijeci; gradska četvrt Baredice; otoci Unije i Susak. Ostali će biti odabrani prema kriteriju da pokazuju raznolikost ljudi i prostora karakteristično za Rijeku i Kvarner te pokazivati svoju želju i angažiranost za međunarodnu suradnju. Detaljnije o programu

'Ciglena kuća' projekt je kojim se želi osigurati kulturnu budućnost grada, a orijentiran je na djecu. Kako se navodi, riječ je o građanskoj inicijativi u jedinstvenoj recikliranoj tvornici u kojoj se kombiniraju institucije i programi te omogućuje sadržaj radikalno drugačiji od bilo koje druge, postojeće inicijative u Hrvatskoj. Služi kao žarišna točka znanja i inspiracije za čitavo stanovništvo, a posebno djecu. U ovom pothvatu udružile su se tri gradske kulturne institucije (Gradska knjižnica, Gradsko kazalište lutaka i Art-Kino). Model Ciglene kuće uključuje istraživanja, potiče čitanje, neformalno obrazovanje i aktivno sudjelovanje djece. Detaljnije o programu

'Doba moći' program je koji se bavi odgovorima velike europske umjetnosti na krizu u kojoj živimo, a autor tog programa je Oliver Frljić, kazališni redatelj i intendant riječkog HNK. Rijeka je preživjela okupaciju, oslobođenja, monarhije, carstva koja se urušavaju, promašene socijalističke pokuse. Ova programska linija istražuje svijet totalitarnih režima, struktura moći i straha, koje su transformirale riječke izgovorene i prešućene narative’, navodi se u opisu projekta koji će biti realiziran u i oko lokalnih memorijalnih obilježja – građevina (Guvernerova (D’Anunnzijeva) palača), spomen područja (Goli otok, kamp Kamporna Rab), muzeja (Lipa), spomenici (Spomenik pobjede, Podhum), vojni kompleksi Sv. Katarina, bivše vojarne dobrovoljaca iz Španjolskog građanskog rata, (trenutačno sveučilišni kampus), slavni ostaci povijesti (Titov motorni brod Galeb) i izgubljena mjesta koja je službena povijest zaboravila, među kojima i Goli otok. Detaljnije o programu

'Lungomare' je programski pravac koji pokušava redefinirati muzej, njegovo značenje i uključenost posjetitelja u svoj postav. Radi se o muzeju u pokretu koji fizički i virtualno slijedi tragove života uz Jadransko more povezujući gradove i razne lokacije, njih 15, koje će dobiti posebno dizajnirane instalacije povezane lokalnim prijevozom, uključujući brodske linije prema nekim otocima. Detaljnije o programu

'Slatko i Slano' potpisuje arhitekt Idis Turato. Ovaj projekt je zamišljen kao suradnja građana i njihovih potreba s umjetnicima koji će svojim site specific radovima oplemeniti područje na kojem rijeka susreće more. ‘Na prostoru od Hartere pa preko Delte, nedavno i na samom Molu Longu, mogli smo u razdoblju od 10 godina pratiti niz različitih idejnih projekata ili vizija. ‘Ajmo ih već jednom ostvariti, tj. zar nismo dovoljno proveli komentirajući i kritizirajući na društvenim mrežama? Ovo je baš taj trenutak, da ostvarimo najbolje od ponuđenog i uključimo sve građane!’ poziv je kojim su organizatori najavili taj programski dio riječke kandidature o kojem detaljnije čitajte ovdje

Još su dva programska smjera - 'Dopolavoro' koji istražuje rad i njegovu nestalnu povijest, dok je programski pravac 'Kuhinja'predstavljen kroz različite okuse Rijeke za koje su zaslužni pripadnici nacionalnih manjina. O njima i o cjelokupnom programu Rijeke čitajte na njihovim stranicama te u kandidacijskoj knjizi.