U Karlovcu se u listopadu otvara Aquatika – Slatkovodni akvarij Karlovac koji je prvi takav akvarij ne samo u Hrvatskoj, nego i u Europi. Smješten je na desnoj obali Korane, u blizini Foginovog kupališta, a vrijednost projekta je nešto više od 36 i pol milijuna kuna, od čega je oko 95 posto financirano bespovratnim sredstvima iz Europskog fonda za regionalni razvoj pa predstavlja primjer uspješnog povlačenja novca iz Europe
Ideja o gradnji Aquatike stara je nekoliko godina i dugo se držala u tajnosti, a zbog svoje specifičnosti bila je velik izazov za projektante i graditelje koji nisu željeli narušiti zeleni krajolik uz Koranu. Zbog toga su se arhitekti iz nagrađivanog zagrebačkog Studija 3LHD odlučili za koncept zelenih krovnih vrtova koji 'sakrivaju' objekt te su desetak akvarija smjestili pod zemlju tako da cijeli akvarij predstavlja zahvat s minimalnim utjecajem na pejzaž.
Prvi Slatkovodni akvarij Aquatika prostire se na idealnoj lokaciji. Prema riječima ravnateljice Margarite Maruškić Kulaš, Hrvatska je jedna od europskih zemalja s najbogatijom ihtioflorom i faunom u Europi, a upravo Karlovac kao grad koji leži na četirima rijekama - Kupi, Korani, Mrežnici i Dobri, pravo je mjesto za prezentaciju prirodnog bogatstva naših slatkih voda.
'Godišnje očekujemo najmanje 12 tisuća posjetitelja, ali vjerujemo da ćemo ostvariti i veći broj od planiranog', ističe ravnateljica, dodajući da su im ciljane skupine prvenstveno obitelji s djecom, školske i predškolske skupine, studenti, stručnjaci i znanstvenici s predmetnog područja, kao i ljubitelji prirode i turisti.
Što očekuje posjetitelje ulaskom u Aquatiku?
Posjetitelji prolaskom kroz stakleni tunel mogu sa svih strana gledati ribe. Kako se šetnjom kroz Aquatiku želi prikazati bogatstvo hrvatskih rijeka, u njoj će živjeti oko pet tisuća riba - oko stotinu vrsta, a od toga više od 20 endemskih koje su Hrvatska agencija za okoliš i prirodu i Hrvatski institut za biološku raznolikost mjesecima nabavljali.
Odgovarajući na pitanje kako je došlo do ideje da se u Karlovcu otvori prvi slatkovodni akvarij i na čemu će biti naglasak, ravnateljica Slatkovodnog akvarija Karlovac Margarita Maruškić Kulaš, inače magistrica ekonomije u turizmu i ugostiteljstvu, kaže da je projektna ideja nastala 2009. godine u tadašnjem Upravnom odjelu za europske integracije grada Karlovca, osnovanom upravo s ciljem povlačenja sredstava iz EU-fondova.
Uspjeli financirati projekt sredstvima EU-a
'Projekt je nastao u suradnji grada Karlovca i Razvojne agencije Karlovačke županije – Karle d. o .o. i odličan je primjer kako općine i gradovi trebaju surađivati s regionalnim koordinatorima za apliciranje na strukturne fondove. Ukupna vrijednost projekta je 36.691.939,28 kn, od čega je 36.222.282,45 kn sufinancirano bespovratnim sredstvima iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru Operativnog programa Regionalna konkurentnost. Javna ustanova Aquatika - Slatkovodni akvarij Karlovac proizašla je iz projekta Slatkovodni akvarij i muzej rijeka - Kaquarium, a kroz svoj rad, osim funkcije akvarija, imat će zadatak prezentirati tradicijsku kulturu, geološku prošlost i način života uz rijeke te biti na raspolaganju znanstvenom sektoru', objašnjava ravnateljica Slatkovodnog akvarija.
Na pitanje je li se razmišljalo o tome kako na održiv način koristiti prirodna bogatstva Hrvatske u funkciji turizma te postoje li već neki konkretniji planovi, ravnateljica je objasnila da se Aquatika - Slatkovodni akvarij Karlovac temelji na prikazu tipične krške rijeke kakva je i Korana uz koju je akvarij smješten te prikazuje njezin tok od izvora do ušća.
Turizam u funkciji očuvanje biološke raznolikosti
'Kroz 25 akvarijskih bazena smještenih na oko tri tisuće četvornih metara izložbenog prostora predstavit ćemo više od 120 vrsta riba, gmazova, vodozemaca, vodenjaka, od čega više od 40 endemskih vrsta, sveukupno oko pet tisuća primjeraka. U Aquatici će turizam biti upravo u funkciji očuvanje biološke raznolikosti što planiramo provesti kroz izložbe, prezentacijske i edukacijske aktivnosti te suradnjom sa znanstvenicima iz predmetnog područja', objasnila je ravnateljica.
Kako saznajemo u Studiju 3LHD, Slatkovodni akvarij Aquatika smješten je na lokaciji napuštenog autokampa uz samu obalu rijeke Korane. Polazišna točka za koncept oblikovanja akvarija bili su nasipi, odnosno šanci, preuzeti od karlovačke Zvijezde, a ideja je bila dobiti novo, atraktivno i nezaobilazno mjesto za šetače uz Koranu, kao i za one koji odlaze na koncerte i obližnje manifestacije. Zato su formirana tri glavna pješačka pravca: prema centru i rijeci, prema jugu – koncertima te prema istoku, kolnom pristupu i stadionu, dok je na spoju tih pješačkih pravaca formiran novi trg, oko kojeg su smješteni sadržaji akvarija.
Uz Studio 3LHD, u projektu je sudjelovalo još mnoštvo stručnjaka i institucija, od Hrvatskog veterinarskog instituta, Udruge za zaštitu okoliša i prirode Pan i Hrvatskog instituta za biološku raznolikost do Marka Ćalete i Zorana Marčića s PMF-a koji su autori akvarijskog postava, dok je za dizajn izložbenog postava zaslužan Bilić Müller studio.
U sklopu projekta nalazit će se i niz drugih sadržaja, od kongresne dvorane i edukativnog centra do znanstveno-istraživačkog centra i ugostiteljskih sadržaja. Osim što će akvarij predstaviti ihtiofloru i faunu hrvatskih rijeka i jezera, ideja je da se pokažu i geološka prošlost, tradicijska kultura te povijest porječja četiriju karlovačkih rijeka. Također je zamišljeno da se u novom muzeju odvijaju razne edukativne, rekreacijske i zabavne aktivnosti, primjerice, informiranje posjetitelja o važnosti bioraznolikosti i općenito očuvanju prirode te tematske izložbe.
Prema podacima World Associationa of Zoos and Aquariums, akvarije i zoološke vrtove godišnje posjeti više od 700 milijuna ljudi što je oko 11 posto svjetske populacije. To znači da jedna od deset osoba doživi interakciju sa životinjskim i biljnim svijetom u zoološkim vrtovima ili akvarijima. Zbog toga se očekuje da će i Aquatika, zbog svog originalnog koncepta, postati velika turistička atrakcija, ali istodobno ukazati lokalnom stanovništvu kako na održiv način koristiti prirodna bogatstva Hrvatske u funkciji turizma.