Tijekom mandata ministra Bože Biškupića i njegova nasljednika Jasena Mesića bila je pomoćnica ministra te državna tajnica u razdoblju od 2006. do 2011. godine. S obzirom na to da je bila koordinatorica za Europsku uniju i članica pregovaračkog tima za pristupanje Hrvatske EU, može se reći da dobro poznaje i funkcioniranje europskih institucija. Bliska je mladim hrvatskim europarlamentarcima, pa tako i Andreju Plenkoviću, i može se svrstati u kategoriju novih europski orijentiranih, pragmatičnih političara domoljubnog smjera.

Kako se godinama bavi kulturnim i medijskim politikama u kontekstu europskih integracija i odlično poznaje zakonsku regulativu, posebno vezanu uz audiovizualnu praksu, slovi kao vrsna stručnjakinja. Zbog toga su je na mjestu ministrice kulture priželjkivali kulturni djelatnici i s desnog i s lijevog spektra političke scene.

Naime, kulturna zajednica očekivala je nekoga tko će moći pribrano i staloženo, bez ekscesa, uvesti red u resor kulture, čak i podići budžet za kulturu na jedan posto. Općenito se drži da bi Nina Obuljen Koržinek zbog svog minulog rada mogla dobro posložiti stvari u tom devastiranom sektoru i omogućiti mu nesmetano funkcioniranje.

Kao argument za takvo mišljenje kulturni djelatnici spominjali su njen dobro odrađeni posao u Biškupićevoj i Mesićevoj kulturnoj administraciji, kad se čak govorilo da je zapravo ona tehnički vodila Ministarstvo kulture. Uz to, u prilog su joj išle njene radne kvalitete poput sklonosti prema timskom radu i poštivanja profesionalnih načela, te ljubazno i pristojno ophođenje sa suradnicima. Zbog toga se u kulturnoj zajednici vjerovalo da bi ona možda mogla zahvaljujući svojim bruxelleskim vezama s Andrejem Plenkovićem i sposobnošću uvjeravanja i lobiranja ispuniti njihova očekivanja.

Nina Obuljen nedavno je bila na promociji knjige Vitomire Lončar 'Slamka spasa' u kojoj su objavljeni kritički tekstovi o hrvatskoj kulturi koje je Lončar godinama objavljivala na svom blogu

Premda se o Nini Obuljen Koržinek već nekoliko puta razmišljalo kao o potencijalnoj ministrici kulture prigodom ranijih izbora, ona je u proljeće ove godine u intervjuu u Nacionalu izjavila da nije članica političke stranke i da nema političkih ambicija, jer se prvenstveno želi baviti znanstvenim radom. U spomenutom intervjuu također je istaknula da ministri trebaju biti političke osobe, a ljudi koji rade uz njih stručnjaci. Napomenula je i da je puno ozbiljniji problem od toga tko će biti ministar kulture, činjenica da uoči izbora nijedna stranka, uz iznimke nekih manjih stranaka, nije imala artikulirani program za područje kulture i medija.

Nina Obuljen rođena je 1970. u Dubrovniku u obitelji Nikole Ćiće Obuljena, koji je početkom '90-ih bio HDZ-ov gradonačelnik Dubrovnika u neovisnoj Hrvatskoj. Teatrologinja Mani Gotovac joj je daljnja rodica. Diplomirala je violinu na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu i francuski jezik i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a doktorirala je 2013. godine na znanstvenom poslijediplomskom studiju komparativne politike na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, obranivši disertaciju pod naslovom 'Promjene opsega nacionalnih kulturnih politika pod utjecajem međunarodnih integracijskih procesa'.

Također je završila Diplomatsku akademiju Ministarstva vanjskih poslova, a usavršavala se na katedri za doktorske studije Sveučilišta Paris-Dauphine u Parizu. Njenu besprijekornu karijeru krase i dva odličja - Red viteza umjetnosti i književnosti, koji dodjeljuje francuska vlada, i godišnja Europska nagrada za istraživanje kulturnih politika, koju dodjeljuju Europska kulturna fondacija i The Bank of Sweden Tercentenary Foundation.

Osim što je objavila desetke znanstvenih članaka s područja kulturnih politika, u javnom i političkom životu Hrvatske obnašala je brojne funkcije. Dok je radila u Ministarstvu kulture bila je zadužena za kulturu i medije i sudjelovala je u kreiranju Zakona o HRT-u i Zakona o elektroničkim medijima koji su doneseni konsenzusom HDZ-a i SDP-a 2010. godine. U prosincu 2012. godine izabrana je za predsjednicu Vijeća HRT-a i na toj je poziciji bila dvije godine. U posljednje vrijeme istaknula se kao voditeljica projekta Europske prijestolnice kulture 2020. za Dubrovnik, u kojem je apostrofirana obnova Lazareta za umjetnički i ljetnikovca Gučetić-Lazarević za društveni centar. Programska je direktorica 6. Svjetske konferencije umjetnosti i kulture, na kojoj će se u listopadu na Malti raspravljati o temi rukovođenja na području kulture.

Nina Obuljen blisko je surađivala s dvojicom bivših ministara kulture, Božom Biškupićem i njegovim nasljednikom Jasenom Mesićem

Unatoč svojoj staloženosti i korektnoj komunikaciji, Nina Obuljen Koržinek zna se izboriti za svoje stavove. U javnosti je odjeknula njena izjava da 'naše društvo, a osobito naši političari, mora napokon sazreti i shvatiti da uplitanja politike u kadrovska rješenja ne smije biti'. Izjava znanstvenice ili političarke?

Nije štedjela bivšu ministricu kulture Andreju Zlatar Violić, rekavši da smo 'svjedoci zastrašujućeg upravljanja kulturom' te zaključila da je ona napravila toliko štete u resoru da će to biti teško ispraviti dugi niz godina. Također se nije libila da za vrijeme mandata Andreje Zlatar Violić prijavi Martinu Borovac Pečarević, tadašnju načelnicu Sektora za europske poslove i medije, da je u svojem doktorskom radu prepisala 30 stranica njezina magistarskog rada.

Na početku mandata Zlatka Hasanbegovića oprezno je izjavila da treba pričekati i zatim ga ocijeniti po njegovim potezima i odlukama. Nekoliko mjeseci kasnije kritizirala je njegov prvi potez – smjenjivanje Povjerenstva za neprofitne medije, rekavši da ona to sigurno ne bi napravila kao prvi korak i da to nije bilo mudro. Uputila mu je i argumentiranu kritiku kad je od Sabora tražio neprihvaćanje izvješća o radu Programskog vijeća HRT-a. Također je u slučaju sporenja oko HRT-a poručila da je potpuno nevažno što bilo koji pojedinac misli o HRT-u, a pogotovo visokopozicionirani političari, jer HRT ne može i ne treba biti u službi ikoje političke opcije.

Već je više puta pokazala da se odlično snalazi u labirintima na Prisavlju. Kad Vlada nedavno nije prihvatila izvještaj Programskog vijeća HRT-a, uz argument da HRT nije ispunjavao odredbe ugovora, ukazivala je na to da veliki broj zastupnika ne poznaje zakon i ne razumije da Vijeće nije moglo utjecati na niz odluka za koje ga se optužuje. Poznato je i njeno kritiziranje Zakona o HRT-u iz 2012., kojim je po njenom mišljenju omogućeno mijenjanje ljudi na ključnim pozicijama na HRT-u sa svakom promjenom vlasti.

Javno je izrazila žaljenje što nikad nije shvaćena ni u Vladi ni u Saboru poanta Zakona iz 2010., kojim su se detaljno obrazložile programske obveze HRT-a prema javnosti i definiran javni interes HRT-a. U tom slučaju, naime, ulogu nadzora preuzima Sabor i tijela HRT-a, odnosno, Programsko vijeće nadzire program, a Nadzorni odbor poslovanje.

Također je na nedavnoj tribini 'Budućnost kulture u Hrvatskoj', koju je organizirala inicijativa Kulturnjaci 2016., replicirala mostovcu Siniši Ružiću koji se založio za smanjenje RTV pretplate, prozvavši ga za neutemeljeno licitiranje pretplatom i napomenula da je to tako kako on zamišlja zakonski nemoguće provesti.

Prijedlog medijske politike ocijenila je 'izrazito antitržišnim i ideološki usmjerenim', što je po njenom mišljenju loša polazna osnova za objedinjenu medijsku politiku. Nije joj se svidjela ni polarizacija između neprofitnih i komercijalnih medija, što po njoj ne može donijeti koherentnu medijsku politiku. Na prošlogodišnjim Danima elektroničkih medija u Opatiji, kako donosi forum.tm, sukob između komercijalnog i neprofitnog sektora nazvala je neprirodnim, kritizirajući da se u medijskoj politici previše napada tržište, a hvale neprofitni mediji, čiji razvoj, odnosno iskorak, u strategiji nije odrađen dovoljno profesionalno s obzirom na to da nije riješen problem subvencija koju im dodjeljuje Ministarstvo kulture. 'Zbog toga bi se moglo dogoditi da dobitnici sredstava moraju vratiti sredstva koja su dobili', izjavila je tom prigodom, što je neugodno iznenadilo novinare neprofitnih medija. Doduše, ideju o poticanju neprofitnih medija smatrala je dobrom i podržala ju je, no izjavila je da je način realizacije bio pogrešan, loš, ideološki obojen i često neprofesionalan.

Kao članica Upravnog odbora HAVC-a, kamo ju je kandidirala Hrvatska udruga producenata, nedavno se našla na meti optužbi braniteljskih udruga.

Naime, tri braniteljske udruge ponovno su zatražile smjenu vodstva i članova Upravnog odbora HAVC-a zbog navodnog 'financiranja i promoviranja antihrvatskih pamfleta, filmova '15 minuta – masakr u Dvoru' i 'Chriss the Swiss', optuživši ih da su navodno među sobom podijelili gotovo 450 milijuna kuna iz hrvatskog državnog proračuna. Te braniteljske udruge zamjerile su potencijalnoj ministrici kulture Nini Obuljen i HDZ-ovom dužnosniku Jasenu Mesiću da su 'aktivno i pasivno sudjelovali u financiranju ili davali podršku nekim od tih, po udrugama, neprihvatljivih projekata'.