'U svojoj misiji oni propovijedaju suvremenu umjetnost i objavljuju glas njenog proroka Marcela Duchampa. Duchampovi svjedoci vjeruju da je ideja sveta stvar, koja ih vodi kroz raznolika stvaralaštva. Oni danas djeluju u više od 230 zemalja i govore oko 6700 jezika. Njihov broj na Zemlji neprestano raste', citat je iz brošure Milijane Babić 'Duchampovi svjedoci', dijela istoimenog rada predstavljenog u sklopu izložbe T-HTnagrada@msu.hr.

Nalik publikacijama koje na vrata dostavljaju pripadnici Jehovinih svjedoka, ova brošura s natpisom 'Probudite se!' i naslovnicom s Duchampovom Mona Lisom s brkovima i bradom (L.H:O:O:Q, 1919.) ujedno je i najbolji poziv na buđenje domaćoj publici koju u novootvorenoj zgradi Muzeja suvremene umjetnosti očekuje pregled najboljih i najnovijih radova suvremene domaće produkcije. Prema riječima kustosice Mirele Ramljak Purgar, izloženi radovi proizišli su iz sraza modernih tehnologija i slikarske slike, fascinacija tehnikom i potreba za društvenim angažmanom.

Društveno angažiranim stihovima performera Marka Markovića i njegovog benda 'Ilija i zrno žita' ('Imam jednu zastavu koja me je ostavila, imam jednu državu što me je zaboravila') otvorena je izložba, a njezin najjači dio predstavljaju upravo radovi angažiranih umjetnika. Riječ je o radu 'Nevidljivi Sisak - Fenomen Željezara' Marijana Crtalića, koji donosi priču o utihlom tvorničkom pogonu i zaboravljenim radovima iz likovne kolonije, odnosno o ideji prožimanja umjetnosti i rada u vremenima socijalizma.

Angažiran je i rad Nemanje Cvijanovića koji rekonstruira prostor nakon demonstracija, a zanimljivo je da je za potrebe snimanja građanskog protesta autor unajmio statiste i svakom za nastup platio 60 kuna.

Sandra Vitaljić kroz 17 radova objedinjenih u fotografsku instalaciju 'Neplodna tla' progovara o lokacijama poput Jasenovca, Bleiburga, Ovčare, kako je sama zapisala, 'mjestima koja su zbog svog povijesnog konteksta dobila snažnu simboliku i na ovaj ili onaj način kreirala nacionalni identitet'. Tu je i video rad Igora Grubića 'East side story' koji bilježi plesne intervencije na temu spolne orijentacije.

Po treći put na izložbi T-HTnagrada@msu.hr je rad Viktora Popovića. Nakon 'rabljenih stolica' i bazena napunjenih motornim uljem, ove godine predstavlja se radom 'Bez naziva', rešetkastom strukturom nalik zatvorskoj ćeliji kroz koju se može proći.

Mnogima će na izložbi biti zanimljiv prodajni karakter rada 'The Store' četvero umjetnika koji su osmislili dizajn majica, vrećica, bedževa i još nekih stvari koje je moguće kupiti po vrlo povoljnim cijenama. Marjana Krajač, Iva Korenčić, Nina Kurtela i Gordan Karabogdan inspiraciju su pronašli u arhivu plesnih predstava izvedenih unazad devet godina, a novac od prodaje artikala namjeravaju uložiti u daljnje projekte.

Spomenimo da svi izloženi radovi ulaze u izbor za otkup, čime će postati dijelom zbirke T-HT-a uz prethodno nagrađene radove Lale Raščić, Igora Eškinje, Siniše Labrovića, Ane Horvat, Ane Opalić i Davora Sanvicentija. Žiri koji čine ravnateljica MSU-a Snježana Pintarić, kustosica Nada Beroš, intendant Kunsthausa u Grazu Peter Pakesch, umjetnik Ivan Faktor, ravnatelj HDLU-a Branko Franceschi i ravnateljica ljubljanske Moderne galerije Zdenka Badovinac, među izloženim radovima odabrat će tri najbolja rada za koja su predviđene otkupne nagrade u iznosu od 75 tisuća kuna za prvo mjesto, te 70 i 65 tisuća kuna za drugo i treće mjesto. Pobjednici će biti proglašeni 21. ožujka, kada će biti poznat i dobitnik nagrade publike u vrijednosti 15 tisuća kuna.