Planinarima je nekako u krvi tražiti nove izazove, bliže i dalje planine koje treba 'osvojiti'. Osim toga, sve toplija ljeta idu im jako naruku, jer je odmor na većim nadmorskim visinama sve ugodniji u odnosu na prženje na suncu. Hrvatska i okolne zemlje obiluju dobrim lokacijama za brdska uživanja, no zašto ne krenuti i dalje?
Jedna od prednosti planinarskog turizma često je i cijena, jer su noćenja na takvim destinacijama obično jeftinija od hotelskih uz more. Londonski Times stoga je posložio lijepu listu deset - po njihovom mišljenju - najatraktivnijih lokacija za ljetovanje u planini diljem Europe. Većini ljudi prva bi asocijacija za taj način aktivnog odmora bile Alpe, no kako ćete vidjeti, ima itekako atraktivnih točaka i drugdje (slično kao sa skijanjem), a neke su nam i prilično blizu. Evo njihove top liste, složene po atraktivnosti.
vezane vijesti
1. Picos de Europa, Španjolska
Za planinarenje po planinama koje pružaju dramatične krajolike, teško je naći bolje mjesto od treće po visini španjolske planine. Picos de Europa ima najviši vrh na 2650 metara nadmorske visine, a stvorena je djelovanjem ledenjaka koji su u Zemljinoj kori izdubili prekrasne vrhove i jednako lijepe doline. Zanimljiv je i životinjski svijet, od divokoza do orlova. Ljubitelji cvijeća trebali bi izabrati proljeće, ali u bilo koje doba godine mogu se prelaziti pastirske staze, pa i ceste koje su tamo gradili Rimljani. Pruža se i mogućnost kajakarenja ili canyoninga, ili hodanje kroz klisuru Cares.
2. Albanija
Albanija je posljednjih godina sve zanimljivija posjetiteljima koji otkrivaju njezine prirodne ljepote, a pritom je jeftinija od susjednih zemalja. Planine koje zapadnjaci zovu Albanske Alpe, a Balkanci Prokletije svakako su jak adut s dobro označenim planinarskim stazama. Uobičajena tura obuhvaća pedesetak kilometara, s tri do sedam sati hodanja dnevno, tijekom kojih se prolazi kroz nacionalne parkove Valbona i Thethi. Ne treba zaobići ni jezero Koman. Većim dijelom ovakve rute su prikladne i za početnike i za nešto iskusnije, no treba imati na umu da ima strmijih dijelova. Jasno, tko želi osvajati vrhove Prokletija, to je neka druga priča, ali za prave planinare bar jednako atraktivna.
3. Krug oko Mont Blanca (Francuska/Švicarska/Italija)
Najviši vrh Alpa više se ne računa kao krov Europe, primat je novim granicama preuzeo kavkaski Elbrus, no i dalje je to skoro mitska planina. Uostalom, ova ruta je na određeni način paneuropska jer prolazi kroz tri zemlje. Sve najbolje što Alpe mogu ponuditi vidi se na ovoj kružnoj ruti - spektakularne planine, zeleni pašnjaci, bistra jezera... Obično sve počinje iz Chamonixa, a na ruti su na raspologanju smještaji u rasponu od planinarskih domova do povijesnih hotela. Naravno, riječ je o vrlo izazovnom pothvatu, težina mu se obično označava kao 8/10. Uz to, ruta ide na visine iznad 2500 metara, ako se ne odvažite na osvajanje nekog od vrhova.
4. Bosna i Hercegovina
Susjedna nam Bosna i Hercegovina obiluje planinama, tamo je - vjerovali ili ne - više od 70 vrhova viših od 2000 metara, s Maglićem (2386 metara) kao najvišim. Baš ta planina u spektakularnom nacionalnom parku Sutjeska dio je rute koju preporuča i Times, a koja ide bosanskohercegovačkim dijelom Via Dinarice. Na predloženoj ruti su i Sarajevo i Mostar s okolnim planinama, ali i lokacije u Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj. Dapače, Times predlaže cilj u 'prekrasnom Dubrovniku'. Za pedesetak kilometara rute potrebno je šest do osam sati hodanja svakog od devet dana. Uz šarmantni zaključak: 'Ne brinite, naići ćete na dovoljno bureka i ćevapa kao gorivo'.
5. Hodačka staza na Amalfijskoj obali (Italija)
Malo je mjesta u Europi s takvom glamuroznom reputacijom kao što je to Amalfijska obala. Hodačka staza prolazi uz hridi nad morem, kroz ribarska sela i puteve kojima su nekad išle mazge s teretom. Ruta uključuje 11 kilometara posebno lijepe Staze bogova, pa kroz zaljev Salerna, s pogledom na Capri, kroz selo Nocelle i tako do popularnog Positana. Riječ je o prilično ležernoj stazi koja sa svojih pedeset kilometara ne bi trebala biti problem ni početnicima.
6. Istočni Island
Island je uzletio kao turističko odredište na valu sve većeg broja putnika koji na odmoru traže pustolovinu, najviše zbog tamošnjih čudesnih krajolika. Istočni Island ima sve što zamišljamo kad je u pitanju ta otočna država - ribarska sela, kristalno bistre vodopade i fotogenične fjordove. Times sugerira 60 kilometara dugu rutu koju se prelazi u šest dana s početkom u Egilsstaoiru. Trasa je na nekim dijelovima zahtjevna, ali pogledi koje pruža čine da se itekako isplati, posebno uz večernje obroke na lokalnim farmama.
7. Camino del Norte (Španjolska)
Naravno da se na ovoj listi morao naći i najpopularniji hodočasnički put (možda) i na svijetu. Ili bar njegov španjolski dio. Još od Srednjeg vijeka hodočasti se svetom Jakovu do Santiaga de Compostele, a ovaj dio obuhvaća sjeverni vrh Španjolske s obalnim vidicima. Ovaj dio Puta jedan je od manje posjećenih, pa se nećete naći u gužvi kao na nekim drugim pravcima, što donosi i lakše osiguravanje smještaja. Times sugerira da se 190 kilometara prijeđe u 11 dana, s etapama koje znaju dosegnuti blizu 30 kilometara u jednom danu, pa je ulaganje u dobru obuću među važnijim dijelovima priprema.
8. Karpati (Rumunjska)
Ovaj dio karpatskog planinskog lanca jedna je od posljednjih oaza netaknute prirode u cijeloj Europi. Transilvanija je postojbina Drakule, no puno je važnije obići tamošnje planinske staze kroz guste šume i po livadama, možda i uz susret (samo oprezno!) s risevima, vukovima i smeđim medvjedima. Prema Timesovoj preporuci, osmodnevni put vodit će vas kroz klisuru Zarnesti, sela u Kalibašu i uz zidove dvorca Bran koji je navodno inspirirao Brama Stokera kod pisanja romana o grofu Drakuli. Riječ je o relativno lakoj ruti, prikladnoj i za početnike ili povremene planinare.
9. Portugalske obalne rute
Portugal ima dovoljno atrakcija, od povijesnih gradova do plaža, pa nije toliko poznat po planinarskim ili hodačkim rutama. No, južni dio te zemlje raspolaže doista atraktivnim stazama kroz neke od najočuvanijih europskih krajolika. Rute vode uz vrtoglave hridi uz more, po pješčanim plaža,ma, stijene na Ponta da Piedade, pećine Benagila, ili pak svjetionik na rtu Sao Vicente. Ruta koju predlaže Times duga je osam dana, što je dovoljno za prelazak oko 60 kilometara i još ostaje vremena za posjet usputnim gradovima ili kupanje u Atlantiku.
10. Sjeverni Krf (Grčka)
Krf je poznat po zahtjevnim dionicama na sjevernom dijelu tog grčkog otoka, ali vidici koji se otvaraju dok tamo planinarite dovoljna su nagrada za napore. Gledajući s krfskih brda pogled puca sve do planina Albanije, a na 80 kilometara dugoj ruti vrhunci su Magareća staza koja vodi do zaljeva Agios Georgios, ili uspon do samostana na vrhu planine Pantokrator. O tamošnjoj hrani, piću i gostoljubivosti pak može se pričati nadugo i naširoko.
