Glavobolju i razdražljivost, neraspoloženje i malaksalost, vezane uz promjenu vremena, rijetko tko nije iskusio ovih dana. Štoviše, s promjenom vremena čak 60 posto ljudi redovito osjeća zdravstvene

tegobe. Posebno pogubnima po ljudsko zdravlje pokazuju se toplinski udari, koji redovito pune ordinacije hitne pomoći.

'Istraživanja pokazuju da je od svih utjecaja vremena na smrtnost najveći onaj za toplinskih valova. Udari vrućine odnose više života nego tornada, poplave i druge vremenske katastrofe', kaže mr. Ksenija Zaninović, voditeljica Odsjeka biometeorologije u Državnom hidrometeorološkom zavodu.

Stres je i zahlađenje
Promjenama vremena najizloženiji su bolesnici, stariji ljudi i djeca, ali vrijeme ne štedi ni zdrave.

'Najteže je ipak ljudima čiji su mehanizmi adaptacije oštećeni zbog bolesti ili starosti te djeci kod koje ti mehanizmi još nisu do kraja razvijeni. Upravo smo u kritičnom razdoblju, koje se ponavlja svake godine početkom ljeta. Još se nismo navikli na visoke temperature, a one su tu. Stres i napor za organizam su i nagla, osjetna zahlađenja tijekom toplih dana, ali ipak manja od toplinskih udara', kazuje K. Zaninović i dodaje da posebno na oprezu moraju biti kronični bolesnici s bolestima krvožilnog sustava i dišnih organa te s psihičkim poteškoćama.

Lijeka za vrućine i atmosferske promjene, naravno, nema, ali ima načina da se takvi dani ipak lakše izdrže, a da se rizici za zdravlje svedu na manju mjeru.

'Kao što si zimi pomažemo tako da boravimo u zatvorenom, u grijanim prostorijama, tako se i ljeti možemo prilagoditi uvjetima. To je svakako teže ili čak neizvedivo ljudima kojima je radno mjesto na otvorenom, poljoprivrednicima, građevinskim radnicima, cestarima, ali svi koji to mogu trebali bi izbjegavati boravak na otvorenom za najvećih vrućina', kaže K. Zaninović.

Da klima-uređajima
U zatvorenom si boravak treba olakšati klima-uređajima, a onima koji ih nemaju pomoći će i višekratno tuširanje.

'Poželjno je nakon tuširanja ostaviti vodu na koži da se polako isparava i tako hladi organizam. Ako nismo blizu tuša, vrijedi i poprskati vodom lice, ruke, vrat', savjetuje K. Zaninović.

Poslije svega ostaje nam nada da će nakon vrućih dana uslijediti hladnija noć, jer u protivnom se tijelo ni tada ne može odmoriti.