Proučavajući smrtnost 1.500 djevojčica i dječaka koji su sudjelovali u slavnom medicinskom istraživanju iz 1920. godine američki psiholozi dr. Howard Friedman i Leslie Martin katalogizirali su zdravlje i uzroke smrti preminulih ispitanika te ispitali one koji su još uvijek živi.

Iako je većina preminula u 60-im godinama života, drugi su doživjeli duboku starost. Na iznenađenje znanstvenika utvrđeno je kako tajna zdravlja dugovječnih osoba nije bila u brokuli, vitaminima i

'Naše društvo troši puno novca i vremena na dijete, vitamine, lijekove koji često imaju razočaravajuće mali učinak na našu dugovječnost', kaže dr. Friedman. Tajna dugog i sretnog života leži negdje drugdje, sugeriraju rezultati istraživanja koje navodi Daily Mail.

1. Budite savjesni i oprezni
Savjesno ponašanje je najbolja pretpostavka dugovječnosti. Ako ste oprezni s novcem, promišljeni i fokusirani na detalje, imate veću vjerojatnost da živite dulje. Savjesni ljudi donose obično razumne odluke, manje je vjerojatno da će pušiti, piti, drogirati se i da neće slijediti liječničke upute. Istraživanje pokazuje da su savjesni ljudi biološki predisponirani da budu jer ostvaruju zdravije i sretnije odnose – u braka, prijateljstvu i u karijeri.

2. Birajte prijatelje
Začudo, istraživanje je pokazalo da popularnim osobama u društvu nije nužno predviđen dug i sretan život: društvene osobe više piju i puše, općenito njeguju nezdraviji životni stil. No, za ovakve osobe nije sve izgubljeno. Budite selektivniji prema osobama s kojima se družite. Pokušajte organizirati svoj društveni život tako da trošite manje vremena s prijateljima ili poznanicima s koji će vas motivirati na nezdrav način života. Družite se, savjetuje ovo istraživanje, sa sretnim, zdravim, aktivnim ljudima.

3. Nemojte se previše veseliti
Studija pokazuje da vedre, optimistične osobe kraće žive od smirenih i trezvenih osoba. Štetnost vedrine znanstvenici smatraju jednako rizičnim kao visoki krvni pritisak i visoki kolesterol. Smatra se da sretni ljudi opasno podcjenjuju opasnosti za svoje zdravlje i ne poduzimaju potrebne mjere opreza.

4. Nemojte biti katastrofičar
Iako je mala zabrinutost poželjna, katastrofičari – ljudi koji u svemu vide potencijalnu nevolju - pod većim su rizikom da stradaju u nesrećama, tvrde autori istraživanja. Oni koji vjeruju da je jedan loš znak siguran signal da će se dogoditi još gore stvari, postaju lako malodušni, nerazumni i nemotivirani. Katastrofičari vjeruju da je ionako sve gotovo, zato je bitno da pokušaju zaustaviti te teške misli i prebaciti se na optimističnije frekvencije kako bi se sami zaštitili.

5. Nemojte odustati od stresne karijere
Savjeti da se opustite, izbjegavate stres, ne radite previše nisu baš najbolji, navodi se u studiji. Utvrđeno je da nema dokaza su osobe koje su bile opuštenije u pristupu poslu živjele zdravije. Ljudi koji su bezbrižni, neambiciozni i neuspješni u karijeri kraće žive od onih koji su predani radnici.
Marljivost i ostvarenje u karijeri važna je pretpostavka dugog život. U prosjeku, vrlo uspješne osobe žive pet godina duže od onih koji su manje uspješni.