Čuli ste već sto puta koliko nezdrave i obično visokokalorične namirnice mogu škoditi vašem zdravlju, no jeste li znali da se i zdrava hrana, konzumirate li je u pretjeranim količinama, može okrenuti protiv vas. Jedite i dalje zdravo, ali

nemojte ugroziti svoje kilograme i organizam, savjetuje časopis Good Housekeeping.

Orašasti plodovi
Orašasti su plodovi najjednostavnija i najzdravija grickalica koju možete zgrabiti u pokretu: bili biste ludi da ih ne jedete. Sitni plodovi bogati su proteinima, vlaknima, omega-3 masnim kiselinama, vitaminom E i mastima koje čuvaju srce. Ipak, ti su plodovi bogati kalorijama, a oko 80 posto oraha su masnoće. Samo jedna čašica orašastih plodova može imati do 200 kalorija. Zgrabite li više šaka plodova, konzumirali ste, a da niste ni primijetili, više od 500 kalorija. Umjerenost je ključ, a srećom ti mali plodovi brzo vas mogu zasititi i dati vam potrebne tvari.

Koliko jesti: 28 grama orašastih plodova dnevno. Pametno bi bilo da odaberete plodove s ljuskom koje treba čistiti, kao što su kikiriki, pistacije i orasi, pa ćete pojesti 45 posto manje.

Riba
Riba je izvrsna za vaše zdravlje: sadrži omega-3 masne kiseline za koje se tvrdi da smanjuju upale u tijelu, sprečavaju srčane bolesti, rak i artritis. Ribe su hrana za mozak, jer se smatra da jačaju pamćenje i ukupne kognitivne funkcije.

Međutim, određene vrste riba sadrže visoke razine žive, koja se povezuje s povećanim rizikom od srčanih bolesti. U visokim koncentracijama živa može uzrokovati probleme pri porodu, a može oštetiti živčani sustav djeteta. Neke ribe, osobito masne i one izlovljene u blizini industrijskih područja, mogu sadržati opasne tvari kao što su poliklorirani bifenili (PCB), koji oslabljuju imunološki sustav i mogu biti kancerogeni.

Koliko jesti: do 12 grama ribe tjedno. Ribe koje imaju nisku razinu žive su konzervirana svijetla tuna, losos i škampi. Nabavljajte što više divlju, a manje uzgojenu ribu. Ako ste trudni, razgovarajte sa svojim liječnikom ili se klonite ribe bogate živom, kao što su sabljarke i skuše.

Iako je voće zdravo, sadrži puno šećera (fruktoze), tako da je dobro da ne pretjerujete. Gušterača treba pumpati inzulin da bi metabolizirala voće, a nestabilna razina šećera može dovesti do upala.

Koliko jesti: držite se količine do pet šaka voća dnevno.

Tamna čokolada
Mnoge žene razveselilo je otkriće da se tamna čokolada smatra zdravom hranom zahvaljujući antioksidantima kojima obiluje. Tamna čokolada nije samo dobra za vaše srce (jer pomaže u snižavanju krvnog tlaka), nego može potaknuti raspoloženje i biti saveznik u ljepoti. Čokolada povećava razinu serotonina, hormona zbog kojeg se osjećamo dobro.

Ne zaboravite da je čokolada ipak slatkiš i da ima visoku koncentraciju zasićenih masti i šećera. Čokolada ima tako dobar okus da ju je lako pojesti više nego što biste trebali. Zapamtite da previše kalorija, šećera i masnoća, može dovesti do povećanog rizika od dijabetesa i pretilosti.

Koliko jesti: manje nego što ste se ponadali, dakle oko četiri od šest kockica. Da biste od tamne čokolade dobili najbolje, nabavite one koje imaju 70 posto ili više kakaa.

Žitarice
Ima li nešto zdravije od zdjele zobenih pahuljica? Žitarice su bogate topivim vlaknima koja smanjuju loš kolesterol (LDL). Osobe na dijeti trebale bi doručkovati zobenu kašu jer će se lako zasititi i manje vjerojatno posegnuti za međuobrokom.

Nevolja je to što velik broj ljudi ne voli blag okus zobenih pahuljica, pa ih zaslađuju šećerom, a često i konzumiraju više od preporučene količine.

Koliko jesti: pola šalice suhih pahuljica. Ako vam ne odgovara okus, dodajte začine kao što su cimet, muškatni oraščić ili ekstrakte aroma poput vanilije. Možete i posuti pahuljice narezanim bademima ili orasima.