Analizirajući obrasce mršavljenja, znanstvenici su došli do saznanja da postoji periodičko nesuzdržavanje i suzdržavanje od hrane, a George Mateljan u knjizi 'Mršavljenje bez dijete' u izdanju Planetopije pobliže objašnjava što to znači. Ukratko, kad nam mozak kaže da trebamo izbjeći određenu namirnicu, ponekad se odupremo toj misli i pojedemo hranu. Znanstvenici pak tvrde da u takvim situacijama moramo biti fleksibilni.

Drugi problem, kada gubimo kontrolu nad planom mršavljenja podrazumijeva kršenje vlastitih pravila, ali ipak ne i jedenje svega što nam dođe pod ruku. Dodatni problem stvara veća želja za hranom kad smo na dijeti pa i sam miris može stvoriti probleme.

Istraživanja koja su se radila na temu mršavljenja pokazuju da je posustajanje i griješenje sastavni dio života. Stoga, ako se nekad jednostavno udebljamo, to nam je u prirodi.

Energetski balans drugi je čimbenik koji pridonosi debljanju. Hrana nam je potrebna da bi obavljali svakodnevne obaveze i da bi tijelo neometano funkcioniralo, a obično je potrebno od 1.500 do 1.800 kalorija da bi zadržali balans.

Ako ubacite samo 100 kalorija više dnevno, nakon nekog vremena tijelo će to zabilježiti u obliku viška kilograma. U godinu dana to može biti i pet kilograma.

Mnogi vježbaju kako bi sagorjeli višak kalorija, ali istraživanja spomenutog balansa kažu da je puno važnije izgraditi i održavati mišićnu masu.

Istim čimbenicima može se objasniti zašto je teško mršavjeti. Ako se vratite na svakodnevni unos kalorija i želite smršavjeti, te kalorije treba i potrošiti.

Ako pak krenete obrnutim redom, odnosno ako unosite svakodnevno 100 kalorija manje, u godinu dana trebali biste izgubiti pet kilograma. No zamislite da stanete na vagu nakon 30 dana i shvatite da ste izgubili samo pola kilograma. Bili biste razočarani. To je još jedan razlog zašto ne treba primjenjivati dijete i razmišljati kratkoročno, već je pametnije primijeniti zdrav i ugodan cjeloživotni način prehrane.