Danas je Društvo reumatskih bolesnika Slovenije organiziralo Drugi regionalni skup bolesnika s kroničnim upalnim reumatskim bolestima i novinarsku konferenciju sa svrhom osvješćivanja bolesnika i javnosti o značaju i prednosti dostupnosti bioloških lijekova.

Sugovornici, Andrej Gregorčič, predsjednik Društva reumatskih bolesnika Slovenije, prof. dr. Matija Tomšič, dr. med., pročelnik Kliničkog odjela za reumatologiju na UKC Ljubljana, prof. dr. Tomaž Lunder, dr. med., s Dermatovenerološke klinike u Ljubljani, mr. Frane Grubišić, dr. med., predsjednik Hrvatske lige protiv reumatizma, i asist. dr. Predrag Ostojić, dr. med., s Instituta za reumatologiju na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Beogradu, složili su se da bolesnici u svim navedenim državama obolijevaju od jednakih kroničnih upalnih reumatskih bolesti, ali nemaju jednake mogućnosti suvremenog liječenja.

Rano liječenje ključno je za usporavanje napredovanja bolesti

Reumatoidni artritis kronična je sistemska bolest autoimune prirode koja uzrokuje bolnu upalu i posljedično oštećenje zglobova. U liječenju reumatoidnog artritisa ključno je usporiti napredovanje bolesti i poboljšanje kvalitete života. Zato su rano postavljanje dijagnoze i trenutačan početak liječenja iznimno važni.

Bolest je povezana s visokim stupnjem nesposobnosti za rad i svakodnevne poslove. Stručnjaci ocjenjuju da unutar deset godina od nastanka bolesti od 32 do 50 posto bolesnika posve prekida raditi svoj posao ako bolest nije liječena na odgovarajući način.

Biološki lijekovi

Biološki lijekovi u posljednjih su petnaest godina znatno izmijenila liječenje i ukupnu obradu reumatoidnih bolesti, pa i reumatoidnog artritisa. Važna prekretnica u liječenju reumatoidnog artritisa dogodila se već uvođenjem brzoga i intenzivnog liječenja sporo djelujućim imunomodulirajućim lijekovima. Vrlo je važno i redovito praćenje aktivnosti bolesti. Međutim, mnogi bolesnici nisu adekvatno reagirali na to liječenje i oboljeli još uvijek pate od velikih tegoba. Za velik dio tih bolesnika rješenje su biološki lijekovi, koji su visokoučinkoviti, troškovno opravdani i naravno vrlo dobro prihvaćeni među bolesnicima. Trenutačno se u Sloveniji biološkim lijekovima liječi približno 1.600 bolesnika s reumatskom bolešću.

'Uvođenje bioloških lijekova znači znatan neposredni trošak za zdravstveni sustav, ali dugoročno postižemo kompenzaciju tih troškova manjim brojem bolovanja, izostanaka s radnog mjesta, prijevremenih umirovljenja i konačno smanjenjem posrednih troškova znatno smanjujemo ukupni teret reumatskih bolesti', istaknuo je prof. dr. Matija Tomšič.

Slovenija ima trenutačno vrlo dobro uređen pristup biološkim lijekovima. Liječenje upalnih reumatskih bolesti biološkim lijekovima u Hrvatskoj puno je rjeđe nego što bi zapravo bilo potrebno. Dostupnost tih lijekova povezana je i s brojem supspecijalista reumatologa jer lijek može propisati samo supspecijalist reumatolog, a njih u Hrvatskoj nedostaje. Od reumatoidnog artritisa u Hrvatskoj trpi približno 45.000 ljudi, a od ankilozantnog spondilitisa približno 20.000 i od psorijatičkog artritisa približno 40.000. Oko 37 posto hrvatskih radnika trpi zbog mišićnih bolova u vratu, ramenima i rukama. Podaci svjedoče da polovica bolesnika izgubi radnu sposobnost tijekom deset godina od postavljanja dijagnoze bolesti. 'Ocjenjujemo da je u Hrvatskoj trenutačno oko tisuću bolesnika s reumatoidnim artritisom liječeno biološkim lijekovima iako su stvarne potrebe bitno veće i takvo bi liječenje bilo potrebno približno 10 posto bolesnika', naglasio je mr. Frane Grubišić.

Usprkos širokoj paleti bioloških lijekova s različitim načinima djelovanja koji su dostupni u Srbiji, dostupnost tih lijekova za liječenje bolesnika s kroničnim artritisom na žalost nije zadovoljavajuća. 'U Srbiji se suočavamo s ograničenim financijskim sredstvima koja Republički fond za zdravstveno osiguranje planira i namjenjuje za liječenje reumatskih bolesnika koji dobivaju biološku terapiju. Liječenje biološkim lijekovima u Srbiji je započelo 2008. godine i od tada se broj bolesnika liječenih biološkom terapijom postupno povećava, ali je bolesnika više nego što nam je na raspolaganju bioloških lijekova. U Srbiji se trenutačno različitim biološkim lijekovima liječi oko 800 bolesnika. Epidemiološka ispitivanja ocjenjuju da je u Srbiji približno 40.000 bolesnika koji trpe od različitih oblika kroničnog artritisa, što znači da je ukupan broj bolesnika koji dobivaju biološku terapiju samo 2 posto', komentirao je stanje u Srbiji asist. dr. Predrag Ostojić.

Slični biološki lijekovi

Budući da očekujemo dolazak sličnih bioloških lijekova na slovensko tržište, važno je da i bolesnici i javnost budu dobro upoznati s njima.

Za razliku od klasičnih lijekova kod bioloških ne govorimo o generičkim lijekovima, nego o biološki sličnim lijekovima (biosličnim). Biološki sličan lijek razvijen je tako da je sličan postojećem biološkom lijeku (referentnom lijeku) jer je zbog složenog sastava i načina proizvodnje gotovo nemoguće proizvesti biološku djelatnu tvar s identičnom konstrukcijom kakvu ima referentni lijek. Razlike mogu nastati i u proizvodnji različitih serija istoga lijeka. Za generičke lijekove karakteristično je da su zbog jednostavnije kemijske strukture identični svom referentnom lijeku.

'Odobrenje Europske agencije za lijekove ne jamči zamjenjivost originalnoga biološkog lijeka sličnim biološkim lijekovima, nego prepušta odluku osposobljenom liječniku i nacionalnim regulatornim organima. Brojne države, npr. Španjolska, Velika Britanija, Nizozemska i Njemačka, propisima su zabranile automatsko zamjenjivanje bioloških lijekova ili su dale regulatorne savjete o njihovoj primjeni, što bi bilo dobro uvesti i u Sloveniji', dodao je prof. dr. Tomaž Lunder.

'I bolesnik i liječnik specijalist moraju i ubuduće imati mogućnost izbora čije mjerilo nije trošak, nego specifične terapijske potrebe bolesnika', završio je novinarsku konferenciju Andrej Gregorčič.