Liječnik Brian Wansink, koji trenutačno radi na sveučilištu Cornell, kaže za Huffington Post da se mnogim ljudima čini da se debljaju iako ne jedu puno, ali malo dubljom analizom naših navika uvijek se na kraju pronađe glavni krivac – hrana. I to puno previše hrane koju ponekad jedemo sasvim nesvjesno.

Wansink je tako nakon dugogodišnjih razgovara s pacijentima koji su se mučili s viškom kilograma, otkrio nekoliko najčešćih zamki zbog kojih teže mršavimo ili držimo dobru kilažu. I zbog toga predlaže šest ideja s kojima se lakše može pobijediti problem s nakupljenim kilogramima, a koje je objavio i u svojoj knjizi 'Slim by Design: Mindless Eating Solutions'.

Prilagodite sastojke i količinu

Ljudi koji žele smršavjeti najčešće posežu za rigoroznim mjerama te se odriču većine namirnica, a to im zaista brzo dosadi. Umjesto da odlučite jesti povrće koje je samo pripremljeno na pari ili pečeno meso bez kapi ulja, složite pametnije omjere i raspored namirnica u klasičnim jelima koje volite. Smanjite udio masnoća i ugljikohidrata, a udvostručite povrće. To konkretno znači da i dalje možete ispeći pile u pećnici, ali s puno manje krumpira, a većom porcijom brokule, cvjetače i ostalog povrća.

Posluživanje

O ovome možda niste nikada razmišljali, ali većina obitelji svu hranu servira na stolu. To znači da je svima dostupnije uzeti repete jer ni ne moraju ustati od stola. Pametniji način bio bi da sve servirate na tanjure i zatim ih donesete na stol jer ćete tako manje pojesti.

A kada poslužiti salatu?

Voće i povrće trebalo bi biti prioritet u zdravoj prehrani kod odraslih osoba, ali i djece. No često se salate pojede manje uz glavno jelo, posebno ako je na meniju neko ukusno pečenje i prilog, što će vas i brže zasititi. Trik koji preporučuju mnogi nutricionisti jest da salata bude prva u slijedu, a zatim sve ostalo.

Ne držite lošu hranu na dohvat ruke

Naravno, bilo bi najbolje kada bi čips, čokolada i ostale nezdrave napasti bile iznimke koje ni ne držite u kuhinjskim ormarićima, ali svi znamo da to često nije moguće, posebno u obiteljima s djecom, jer se uvijek nađe kakav slatkiš. No možda vas ovi rezultati jednog istraživanja ponukaju da ih manje kupujete ili barem spremite na najvišu policu u ormariću. Naime, u jednoj studiji provedenoj u New Yorku pokazalo se da žene koje drže kutije sa žitaricama na hladnjaku ili radnoj površini, imaju minimalno pet kilograma više od onih koje nemaju tu naviku. Također se isto pokazalo kod obitelji koje grickalice poput čipsa drže na najlakše dohvatljivim mjestima u kuhinjskim ormarićima.

Veličina posuđa

Ovo ste već možda čuli, ali zaista ima istine u tome da ćete pojesti manje ako servirate hranu u manjim tanjurima ili zdjelicama. Wansink je u ovom slučaju dao primjer s doručkom, odnosno mnogima omiljenim žitaricama, jer su ispitanici u jednom omanjem istraživanju pojeli čak 22 posto više kada su koristili veće zdjelice.

I veličina porcije je važna

U svojim istraživanjima Wansink je zaključio da otprilike pojedemo 92 posto sve hrane koju smo stavili na tanjur. Djeca pak pojedu još manje, oko 56 posto servirane hrane. Dok je kod odraslih slučaj da će pojesti gotovo sve što je na tanjuru iako osjećaju da su siti, djeca će posjeti manje jer još ne znaju što vole jako ili puno manje, ali i često se igraju s hranom. Stoga ćete svakako smanjiti porcije za odrasle, a djeci reći da ste zadovoljni ako su pojeli pola.