Svi težimo zdravoj prehrani (barem teoretski), no teško je raspoznati besmislene trendove poput izbjegavanja glutena (osim u slučaju osoba koje boluju od celijakije) i nečeg što je uistinu zdravstveno korisno.

Svaka klica je sjemenka

Sve sjemenke mogu proklijati, no što to znači za našu prehranu?

Unutar sjemenke nalaze se sve tvari koje su budućoj biljci potrebne za rast čim su svi uvjeti poput temperature i vlage za to ispunjeni. Proklijale namirnice su upravo to – mlade biljke. Kako bi se spriječio daljnji rast, klice se uglavnom suše ili pasiraju.

Postoje klice badema od kojih se, na primjer, radi kruh. Od nekih se klica rade tortilje. Klice se mogu usitniti u prah koji se ponekad dodaje zobenoj kaši. Postoji cijeli niz prerađenih proizvoda od klica.

Hranjivost

Klice su navodno hranjivije od sjemenki jer klijanje pretvara unaprijed pripremljene kemijske spojeve u enzime koji olakšavaju pristup hranjivim tvarima neophodnim za rast biljke. Ljudskom organizmu je zato olakšan pristup tim hranjivim tvarima pa bi klice zbog toga trebale biti lakše probavljive.

Dosadašnja istraživanja

Klice se zapravo tek počinju istraživati, no dosadašnja istraživanja ukazuju na to da imaju pozitivne učinke na probavu. Teško je procijeniti koliko su zapravo važne razlike između sjemenke i klica kad je korist jednih neznatno veća od drugih.

Neka istraživanja objavljena u časopisu Plant Foods for Human Nutrition ukazuju na to da na primjer smeđa riža ima između šest i 13 posto više vlakana nakon što proklije.

Problemi klica

Klice mogu biti problematične ako ih kod kuće sami pokušavate napraviti. Idealni uvjeti klijanja su i uvjeti za razmnožavanje bakterija poput salmonele i listerije. Zato je važno da svoje kućne čarolije na kraju dobro skuhate.