Zasićene masti kontroverzna su tema posljednjih nekoliko godina, posebno što su pojedina istraživanja tvrdila kako namirnice poput maslaca nisu toliko nezdrave da ga treba potpuno izbjegavati. No najnovije istraživanje opet pobija svaku nadu da slobodno možemo uživati u delicijama poput maslaca jer ipak negativno utječu na naše zdravlje, prije svega na srce
Nova i opsežna studija objavljena u časopisu BMJ kaže da smanjivanje zasićenih masnoća iz namirnicama životinjskog podrijetla poput mliječnih proizvoda i mesa, palmina i kokosova ulja može smanjiti rizik od srčanih bolesti
Stoga se između mnogobrojnih istraživanja koja daju oprečne rezultate trenutačno nutricionisti vraćaju teoriji da je umjesto maslaca masti pametnije odabrati iz biljnih ulja, orašastih plodova, sjemenki, avokada ili pak morskih plodova. Tu su i cjelovite žitarice poput leće.
Istraživanja su do sada zasićene masti povezivala s porastom lošeg kolesterola LDL, ali nisu još točno dokazale da su opasne za zdravlje srca. Maslac je primjerice bio jedna od namirnica koje su davale različite rezultate pa su mnogi zaključili da je najpametnije racionalno razmišljati i držati se umjerenosti.
U SAD-u je na snazi preporuka da zasićene masnoće dnevno ne bi trebale prelaziti 10 posto ukupne prehrane, a s time se slaže i profesor nutricionizma Qi Sun, koji inače predaje na Harvardu i autor je studije o utjecaju zasićenih masnoća na zdravlje.
Časopis Health piše kako dr. Sun preporučuje prehranu koja uključuje voće, povrće, cjelovite žitarice i biljna ulja bogata nezasićenim mastima, a imaju ih namirnice poput orašastih plodova, mahunarki, ribe ili nemasnih mliječni proizvoda.
Do ovih su preporuka došli praćenjem prehrambenih navika 73.000 žena i 42.000 muškaraca. Starosna dob u prosjeku je bila 26 godina, a znanstvenici su podatke prikupljali svake četiri godine. Rezultati su pokazali da sudionici koji su češće konzumirali zasićene masne kiseline imaju 18 posto veće šanse razviti koronarne bolesti srca.
Nadalje, znanstvenici procjenjuju da se rizik od srčanih bolesti može smanjiti od četiri do osam posto ako se udio zasićenih masnoća smanji za samo jedan posto i zato treba težiti zdravijim namirnicama koje pružaju nezasićene masnoće. Ističu da je najveća pogreška kod pokušaja zdravije prehrane to što se kod smanjenja kalorija izbacuju ugljikohidrati, a ne zamjenjuju se namirnice sa zasićenim masnim kiselinama pa djelomično zbog toga nije bila jasna poveznica sa srčanim oboljenjima. Upravo je zato i maslac ipak na crnoj listi.
