Znanstvenici iz Kalifornije usporedili su mozgove ispitanika srednjih godina koji gotovo da i nisu išli na Internet i onih koji su dnevno surfali najmanje sat vremena.

Nakon pet dana je područje frontalnog korteksa, dijela mozga koji kontrolira sposobnost donošenja odluka i integrira složene informacije, kod 'surfera' postalo značajno aktivnije.

'Zanimljiv je podatak da se funkcije mozga mogu mijenjati i poboljšati strašnom brzinom. To govori i da se prosječan IQ podiže s prednostima digitalne kulture. Smanjuju se i greške tipične za obavljanje više zadataka odjednom', objasnio je jedan od profesora-istraživača, Gary Small.

Čak i najbanalnija aktivnost, poput razvrstavanja mailova, može povećati sposobnost donošenja odluka. Sposobniji smo također nositi se s golemom količinom informacija koje se izmjenjuju na našem mentalnom ekranu.

Ipak, postoje i loše strane Interneta. Učestala uporaba Interneta, naime, smanjuje sposobnost povezivanja s ljudima te se teže koncentriramo. Dakle, iz virtualnog se uvijek valja angažirano premjestiti u stvarni svijet.