Ako se nalazi predstavljeni u časopisu PLoS ONE potvrde, bit će to prvi jasan dokaz ranije postavljenih teorija prema kojima su se naši preci križali s neandertalcima. Ove pretpostavke temelje se na analizama DNK kojima je utvrđeno da ljudi europskog i azijskog podrijetla imaju između jedan i četiri posto neandertalskog genoma. Za to otkriće bili su ključni nalazi uzeti iz fosila triju neandertalaca pronađenih u svjetski poznatoj špilji Vindija kraj Ivanca u Hrvatskoj. Datiranje radioaktivnim izotopom ugljika pokazalo je da su kosti iz Vindije stare između 38 i 44 tisuće godina.

Vilica križanca, otkrivena u nalazištu Riparo di Mezzena, potječe iz vremena kada su Europu nastanjivale obje vrste naših davnih predaka.

'Prema morfologiji donje vilice lice čovjeka iz Mezzene imalo je izgled između klasičnih neandertalaca, koji su imali povučenu donju čeljust bez brade i suvremenih ljudi koji imaju isturenu vilicu sa snažno razvijenom bradom', rekla je antropologinja Silvana Condemi, suautorica istraživanja.

Plod silovanja ili ljubavi?

Genetskom analizom mitohondrijske DNK utvrđeno je da je fosil pripadao neandertalcu. Budući da se mitohondrijska DNK prenosi s majke na dijete, znanstvenici su zaključili da je križanac bio dijete neandertalke i čovjeka.

U vrijeme kada su suvremeni ljudi stigli u Italiju neandertalci su već razvili svoju musterijansku kulturu koja je trajala oko 200.000 godina. Iako su se križali s ljudima, očito je da nikada nisu napustili svoje običaje. Autori studije smatraju da neandertalci nisu s oduševljenjem prihvatili dolazak suvremenih ljudi jer se čini da su homo sapiensi nerijetko silovali neandertalske žene što podsjeća na suvremene slučajeve etničkog čišćenja.

Neandertalci i njihova kultura nestali su prije 30 do 35 tisuća godina.