Ovo važno otkriće predstavljeno je na naslovnici prošlotjednog broja najprestižnijeg znanstvenog časopisa Nature (pogledajte naslovnicu na ovom linku).

Ribosomi su stanični molekularni strojevi koji imaju ključnu ulogu u translaciji, odnosno prepisivanju genetskih informacija sadržanih u RNK prilikom stvaranja proteina. Mitohondriji su pak stanične organele koje služe kao izvori stanične energije.

Poznavanje strukture ribosoma izuzetno je važno za izradu antibiotika. Naime, danas se oko 40 posto antibiotika dizajnira tako da se vezuju na funkcionalne dijelove ribosoma bakterija, čime se onemogućuje proizvodnja njihovih proteina, a time i njihov život, rast i razmnožavanje. No budući da su ljudski ribosomi vrlo slični onima u bakterijama, znanstvenici moraju otkriti ključne, ali suptilne razlike među njima kako bi antibiotici djelovali na organele patogena, a ne na naše. U protivnom lijek će se vezati za bakterijski ribosom i inhibirati ga, no istovremeno će se vezati i za ljudski

mitohondrijski ribosom te djelovati toksično za ljudski organizam.

'Zahvaljujući poznavanju struktura bakterijskih i eukariotskih ribosoma bit će primjerice moguće razvijati bolje antibiotike protiv rezistentnih bakterija. Kod svih antibiotika važno je da se oni vežu na bakterijski ribosom, a ne na ribosome u našim stanicama. Uspoređivanje struktura bakterijskog ribosoma s našim olakšava razvijanje novih antibiotika koji će djelovati isključivo na bakterijske stanice', objasnio je ranije naš znanstvenik.

Istraživanje struktura mitohondrijskih ribosoma također je ključno za razvoj novih lijekova protiv raka. Naime, funkcije mitohondrija važne su za normalne i poremećene stanične procese kao što su rast tumorskih stanica, starenje i smrt stanica. Stoga bi se na isto mjesto na koje se u ribosomima vezuju prirodni spojevi s jakim protutumorskim djelovanjem u budućnosti mogli vezivati novi spojevi, odnosno lijekovi protiv raka.