Publiconn je društvena mreža bazirana na profilima organizacija, tvrtki i ustanova koja omogućava pretraživanje i dobivanje informacija vezanih uz fondove Europske unije. Zamišljena je kao platforma za spajanje organizacija ili tvrtki, zaposlenika i ideja izravno s financijskim i drugim resursima.

Jedan je od projekata koji djeluju u sklopu Zagrebačkog inkubatora poduzetništva, gdje će tijekom idućeg tjedna biti i službeno predstavljen.

Odakle ideja i ime? 'Dugo smo mozgali oko imena. Na kraju smo se odlučili na spoj engleskih riječi 'public' i 'connections'', kaže Branimir Šloser, jedan od pokretača projekta.

Ideja je došla od Sandre Benčić, članice izvršnog odbora Centra za mirovne studije, koja je skupila značajno iskustvo u konzultantskoj tvrtci Razbor, koja pruža usluge savjetovanja o regionalnom i lokalnom razvoju te fondovima Europske unije.

Naime, pred onima koji žele koristiti sredstva iz fondova EU pojavljuju se dva ključna problema. Prvi je dobiti pravovremenu informaciju kada je određeni natječaj objavljen, a drugi to što je u natječajima jedan od preduvjeta za prijavu partnerstvo s drugim organizacijama, najčešće iz druge države EU ili zemlje korisnice vanjske pomoći EU.

Kako su uvjeti tih partnerstava vrlo strogi, ponekad je vrlo teško pronaći adekvatnog partnera. 'Tako nam se nametnula ideja da kroz platformu društvene mreže riješimo oba problema. Korisnici će moći pratiti objave natječaja i, kada nađu natječaj koji im je interesantan, moći ga označiti kao sebi zanimljiv i na taj način pronaći partnere', objašnjava Šloser.

Priprema i izrada Publiconna potrajala je oko godinu i pol. Tim koji je radio na njemu bio je mali. Uz Benčić i Šlosera, koji je preuzeo programerski dio posla, uključen je bio dizajner Goran Zubak.

'Teško je procijeniti koliko je koštala, kaže Šloser, jer smo na projektu radili uz svoje redovne poslove, najvećim dijelom kroz moju tvrtku Emusoft. Kada bih zbrojio sve sate, došao bih do vrijednosti od oko 75 - 112,5 tisuća kuna. Dosad smo sve sami financirali', kaže Šloser.

Pretplata kao izvor prihoda

Osnovni biznis model će biti pretplata. Registracija i korištenje mreže će uvijek i za sve biti besplatni. Ali primanje obavijesti o natječajima korisnici će plaćati u obliku mjesečne pretplate.

Postojat će tri razreda. Prvi za manje organizacije koje se javljaju na manje natječaje, srednji za veće koje su zainteresirane za veće natječaje i treći, koji će uza sve iz prva dva paketa uključivati i savjetovanje o EU fondovima i prijavama na njih.

Dodatni prihodi bi trebali doći i od oglašavanja, ali trenutno ne razmišljaju previše o tome. 'Skoncentrirani smo na izradu što bolje mreže i osiguravanje što više informacija kako bi se korisnicima pretplata isplatila', objašnjava Šloser.

Pretplata će biti 50, 100 i 200 eura (375, 750 i 1500 kuna) godišnje. Mnoge tvrtke i organizacije trenutno toliko plaćaju mjesečno da bi dobivale informacije o natječajima, pa je ekipa u Publiconnu uvjerena kako će te cijene korisnicima biti prihvatljive.

Cilj: više od deset tisuća korisnika

U prvih pola godine očekuju 1000 ili više korisnika koji će uslugu plaćati. Na tih 1000, procjenjuje Šloser, vjerojatno će doći deset puta više onih koji će koristiti mrežu besplatno.

Uz pretpostavku da će tih tisuću plaćati najnižu pretplatu, Publiconn bi mogao računati na minimalno 375 tisuća kuna prihoda godišnje. S tim iznosom bi, kaže Šloser, bili u plusu - pokrili bi troškove i ostvarili malu zaradu.

'Nakon toga se nadamo da ćemo moći neke novce uložiti u promidžbu i proširiti se izvan Hrvatske i regije. U tom bi slučaju broj korisnika mogao vrlo brzo narasti', objašnjava.

Izlazak na druga tržišta već sad je u planu. 'Nismo orijentirani samo na Hrvatsku zato što uvjeti natječaja u velikom postotku traže da partneri budu iz različitih država. Mreža na kojoj će biti samo korisnici iz Hrvatske ne bi imala puno smisla.

Za početak ćemo imati fokus na Hrvatskoj i regiji, odnosno na svim državama članicama EU i onima koje su u pretpristupnoj fazi ili se tek pripremaju da uđu u tu fazu.

Do sada smo obavili brojne dogovore s krovnim mrežama organizacija diljem svijeta i čim startamo imamo njihovu potvrdu da će one učlaniti sve svoje organizacije. U testnoj fazi su nam se prijavljivali ljudi i organizacije najviše iz Hrvatske, ali ima ih i iz BiH, Srbije, Turske, Saudijske Arabije, Tunisa...', kaže Šloser.