Nacionalni ICT tjedan jedna je od manifestacija kojom Hrvatska nastoji dati svoj prilog Velikoj koaliciji za digitalna radna mjesta (Grand Coalition for Digital Jobs) koju organizira Europska komisija.

Cilj ove inicijative, u koju se udružuju predstavnici tvrtki, akademske zajednice, nacionalnih vlada i udruga, jest rješavanje rastućeg problema za koji se očekuje da će eskalirati već za dvije godine i izazvati nedostatak od čak 900 tisuća ICT profesionalaca u EU.

Što je na programu hrvatskog ICT tjedna, koji traje od 8. do 14. travnja? Ako ste u Zagrebu ili blizu metropole, možete, između ostalog, doći na Dan karijera s temom 'Kako do posla u Njemačkoj', na tribinu namijenjenu studentima koji planiraju karijeru u IT-u, poslušati okrugli stol o e-poslovanju kao prilici za hrvatsko gospodarstvo te pratiti i sudjelovati u natjecanju u etičkom hakiranju

Cijeli program pogledajte na stranicama eSkills.hr

'Od prošle godine Europska komisija povećala je procjene nedostatka IT profesionalaca za gotovo 30 posto! U proteklim godinama je obrazovni sustav 'izbacivao' oko 1.400 IT inženjera. Statistički je udio IT stručnjaka u ukupnom broju diplomiranih studenata u Hrvatskoj polagano rastao, što je rijedak slučaj u Europi. Međutim, još uvijek nemamo dovoljno ljudi za tržište rada', rekao je Hrvoje Balen, predsjednik upravnog vijeća Visokog učilišta Algebra i jedan od pokretača ove inicijative.

'Softverska industrije trebala bi biti od strateškog značaja za čitavu zemlju, zato što kontinuirano raste, iz godine u godinu povećava se njen neto izvoz, kao i broj zaposlenih, a mogla bi u idućih nekoliko godina zaposliti 15 tisuća ljudi', uvjeren je Dražen Oreščanin, predsjednik uprave tvrtke Poslovna inteligencija i član udruženja hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera CISEx. 

Tajana Barančić, poslovna savjetnica tvrtke Astra poslovni inženjering, iznijela je podatke koji su prikupljeni prilikom izrade analize ukupnog potencijala hrvatske softverske industrije.

Ova je analiza utvrdila kako su tvrtke ICT industrije (skupina 62 prema NKD) ostvarile prema posljednje dostupnim financijskim podacima ukupno 4,9 milijardi kn prihoda, što predstavlja rast prihoda od 9,2 posto u odnosu na prethodnu godinu, uz godišnji rast izvoza od 33 posto, koji je u 2011. premašio jednu milijardu kuna.

Pri tome valja naglasiti kako neto izvoz bilježi porast od 65 posto u 2011. godini, uz državne potpore od jedne lipe na uplaćenu kunu fiskalnih davanja.

Softverska industrija također bilježi porast broja zaposlenih od 5,7 posto u 2011. te povećanje učešća uvoza u prihodu sa 17 posto u 2010. na 22 posto u 2011. Zbog toga bi je, nadovezao se Oreščanin, država trebala držati kao malo vode na dlanu jer je riječ o zlatnoj koki.

Nikola Nikšić, direktor operativnih poslova analitičke tvrtke Bisnode, potvrdio je da se hrvatski informacijsko-komunikacijski sektor i u prošloj godini odlično nosio s dugotrajnom krizom - za razliku od mnogih drugih, broj zaposlenih i prihodi ostali su nepromijenjeni.

'Tvrtke koje ulažu u informatizaciju ostvarile su iznadprosječni udio dobiti u prihodima, a značajno im je rastao i bonitet što je jedan od osnovnih preduvjeta za bilo kakvo financijsko praćenje, traženje inozemnih partnera ili kandidiranje na ozbiljnim domaćim ili stranim poslovima', rekao je Nikšić.

Slavica Ćosović-Bajić, dekanica Tehničkog veleučilišta u Zagrebu, navela je kako je potrebno ICT karijere i zanimanja učiniti atraktivnijima kako bi se dosegla odgovarajuća razina ulaska stručnog mladog kadra na tržište rada, i to s odgovarajućim znanjima i vještinama.

'Naglasak prvenstveno treba staviti na čim veću primjenu praktičnih znanja i iskustva kako bi stručna radna snaga koja tek izlazi na tržište rada raspolagala potrebnim znanjima i vještinama koje poslodavcima trebaju', dodala je najavivši kako će se TVZ sve više okretati obrazovanju i studenata izvan Hrvatske.