U domaćim bolnicama vlada informatički nered i kaos koji korisnike usluga i porezne obveznike košta stotine milijuna kuna više no što bi trebao. Teško će biti napretka dok svaka zainteresirana strana radi kako joj se svidi
'Trećinu proračunskih sredstava namijenjenih zdravstvu - oko 3,5 milijardi kuna godišnje - troše sustavi koji nisu informatički podržani, pa ih se ne može jasno i transparentno pratiti', naglasila je direktorica sektora zdravstva u tvrtci IN2 Branka Lasić na početku drugog dana konferencije Hospital Days, koja je u Opatiji okupila dvjestotinjak sudionika. Trajat će do 23. listopada.
Lasić je procijenila kako je IT u bolnicama, koje su najveći potrošači u sustavu zdravstvene zaštite (oko 11 milijardi kuna godišnje), u stanju koje je daleko od održivog i spremnog za provedbu velikih projekata. Stoga bi informatizacija mogla potrajati barem koliko i u sustavu primarne zdravstvene zaštite, ako ne i dulje.
Naročito uz ulaganja koja su višestruko manja od prosjeka Europske unije (0,8 do 0,9 posto naspram tri do četiri posto državnog proračuna), ali i od zemalja koje trenutno prolaze transformaciju tih sustava, gdje se troši i do sedam posto. Zdravstvo bi se kompletno moglo informatizirati za oko 300 milijuna kuna.
Treba odabrati jedan model upravljanja
Govoreći o sanaciji bolnica, pomoćnica ministra zdravlja Ljubica Đukanović naglasila je kako do značajnijih ušteda ne može doći sve dok je 80 posto troškova (poput plaća i energenata) fiksno. Štedjeti se može uglavnom na lijekovima i potrošnom materijalu, ali ne linearno.
Ustvrdila je kako nijedna od dosadašnjih dvanaest sanacija zdravstvenog sustava (koje su, procjenjuje se, koštale čak 46 milijardi kuna) nije bila ništa više do plaćanja troškova, bez poboljšanja stanja. Upozorila je kako rješenje problema koji su doveli do gubitaka i lošeg stanja u zdravstvu ne mogu donijeti ljudi koji su ih prouzročili.
No uvjerena je kako informatika ima svoje mjesto i ulogu u postavljanju poslovanja bolnica na zdrave noge. 'Zdravstveni sustav će biti informatiziran i povezan. Trebat će nam nešto vremena, ali to će se dogoditi', obećala je.
Stipe Orešković s Medicinskog fakulteta Zagreb smatra kako je restrukturiranje bolnica besmisleno bez reorganizacije sustava javne uprave. 'Treba odabrati jedan model upravljanja i ne raditi stihijski', rekao je.
Brže promjene, naglasio je Ivan Maglić iz Gartnera, otežava to što u zdravstvu caruje puno malih šeika i partikularnih interesa, umjesto da se politika vodi s jednog mjesta.
HZZO najavio standardizaciju
Višnja Lovrek, voditeljica projekta eZdravlje u Hrvatskom Telekomu, rekla je kako bez kvalitetnih informacija ne može biti smanjenja troškova.
Naglasila je kako rješenja za zdravstvene usluge u računalnom oblaku mogu biti pogodna za male i srednje ustanove, koje nemaju sredstva i kadrove za uspostavu vlastitih računalnih sustava, koja nude pristup sustavu s bilo kojeg mjesto, s bilo kojeg uređaja, uz stalnu korisničku podršku, predvidljive troškove, minimalizaciju rizika i razmjerno brzu implementaciju.
Tatjana Prenđa Trupec, pomoćnica ravnatelja za informatiku u HZZO-u, najavila je kako će u idućih mjesec dana zaživjeti deset smjernica za standardizaciju primarne zdravstvene zaštite, što bi - između ostalog - trebalo suzbiti bespotrebne višestruke pretrage i donijeti ogromne uštede.
Vjeruje kako će se novac za informatizaciju zdravstva naći u strukturnim fondovima EU-a te da se ulaganje u informatizaciju isplati zbog kratkog roka povrata investicije (šest mjeseci do godinu dana).
