Na Facebooku je objavio post u kojem otkriva kako radi na razvoju dronova, satelita i lasera  s ciljem da internet dovede i u siromašnije dijelove svijeta. Cilj mu je učiniti ga dostupnim za još tri milijardi ljudi, sve dok i zadnja osoba na svijetu ne dobije pristup barem osnovnim mogućnostima weba.

U Facebooku se time bavi laboratorij Connectivity, za koji kaže kako je dobro napredovao dosad. Tijekom prošle godine, udvostručili su broj korisnika mobilnog interneta u Filipinima i Paragvaju - ukupno tri milijuna ljudi.

Za prigradska naselja na zemljopisno nepovoljnim lokacijama osmislili su izdržljiv zrakoplov na solarnu energiju koji može letjeti na velikim visinama mjesecima. Moguće ga je brzo pokrenuti, a isporučuje pouzdanu vezu s internetom.

Što se tiče slabije naseljenih područja, njima će internet isporučivati pomoću geosinkroniziranih satelita u niskoj Zemljinoj orbiti.

Kako bi to bilo moguće, razvijaju tehnologiju koja pomoću svjetla prenosi podatke koristeći nevidljive, infracrvene laserske zrake (zove se free-space optical communication, kraće FSO, ako želite guglati).

S njima surađuje, između ostalih, i NASA-in Jet Propulsion Lab and Ames Research Center, ali i ključni ljudi iz manjih tvrtaka poput britanske Ascente, koja je izradila prve inačice Zephyra, zrakoplova koji je postavio prvi rekord za duljinu leta letjelice na solarni pogon bez ljudske posade.

Facebook bi također mogao potrošiti do 60 milijuna dolara (oko 330 milijuna kuna) na teksašku tvrtku Titan Aerospace koja proizvodi dronove koji mogu samostalno letjeti pet godina bez potrebe za slijetanjem.

Titanov dron prekriven je s oko tri tisuće solarnih panela, koji proizvode oko sedam kilovata električne energije. Leti iznad oblaka pa je stalno izložen suncu tijekom dana. Raspon krila mu je 60 metara.

Model Solara 60 može ponijeti nešto manje od 200 kilograma i letjeti brzinom od oko sto kilometara na sat. Operativni dolet mu je oko 4,5 milijuna kilometara.

Planovi su ambiciozni, ali su i izazovi veliki. Treba riješiti problem koji već desetljećima muči one koji su imali slične zamisli - kako držati zračnu platformu na istom mjestu na dulje vrijeme uz dovoljno niske troškove.

Usto, dronovi trebaju biti isplativi, pouzdani te dokazati kako su dovoljno sigurni za zračni prostor. A tu su i problemi vezani uz radijski spektar, nacionalne regulacije telekoma i još puno toga, piše Daily Mail