Formulu mogućeg lijeka 2009. su godine sastavili profesori dr. sc. Damir Vukičević i biofizičar dr. sc. Davor Juretić u suradnji s prof. Alessandrom Tossijem iz Trsta. Prva testiranja u laboratoriju dala su dobre rezultate, a sada se očekuju daljnja istraživanja na bakterijama i živim organizmima.

'To zasad uopće i nije lijek, iako jest antibiotik jer uništava bakterije. Bilo bi najkorektnije reći da je to ono što se stručno zove 'lead compound', odnosno vodeći kemijski spoj', rekao je prof. Juretić. 'Radi se, naime, o jednoj maloj molekuli - peptidu koji je razoran za bakterije, a da nije toksičan za ljude, odnosno za krvne stanice. Trebali bismo napraviti dodatne testove na bakterijama kao što su hemoragični sojevi E. coli. To ne možemo napraviti mi ovdje jer nemamo laboratorij za patogene bakterije. No nadamo se da bi ova vijest mogla potaknuti neke ljude u Hrvatskoj da se uključe', objasnio je.

Inspiracija su im bile žabe

Dr. Juretić ističe da žabe imaju peptidne antibiotike već 150 milijuna godina, a da bakterije nikada nisu uspjele razviti otpornost na njih.

'To su kratke bjelančevine s viškom pozitivnog naboja koje djeluju tako da remete strukturu membrane ili čak rade rupe u njima. Bakterije, čije membrane imaju višak negativnog naboja, nakon napada peptida počine neku vrstu harakirija. Ti peptidi su uglavnom toksični i za ljude, pa smo preko softvera morali razviti nešto što neće biti otrovno za nas, ali će ipak ostati aktivno. Imali smo sreće i uspjeli softverski pronaći molekulu koja zadovoljava oba uvjeta. Ovaj antibiotik nije sličan nijednom postojećem. Antibiotici se inače razvijaju konzervativno, tako da se u već poznate lijekove uvode male promjene. Međutim, te male promjene često nisu dovoljne jer bakterije brzo mutiraju i postaju otporne već kroz desetak godina', naglasio je Juretić.

Upozorio je da će antibiotik, čak i ako se potvrdi, biti vrlo selektivan, pa tako neće djelovati na gram pozitivne patogene poput superbakterije MRSA. No dosad se pokazao vrlo aktivnim protiv E. coli

Može se i u Hrvatskoj!

'Imali smo potporu resornog ministarstva za projekt, a neka smo sredstva ostvarili i preko bilateralne suradnje iz dva projekta: Hrvatske s Italijom i Alpe Adria. To je bilo važno jer je princip iz virtualnog svijeta trebalo prebaciti u realan svijet. Spoj smo sintetizirali u Trstu. Asistentica Nada Ilić sudjelovala je u tom radu u Trstu za koji je na međunarodnoj konferenciji u Splitu u organizaciji PMF-a i MedILSa dobila nagradu', rekao je splitski profesor.

'Iako tek treba vidjeti hoće li netko na temelju naših otkrića uspjeti razviti lijek, drago nam je da smo dokazali da se tako nešto može napraviti u Splitu koji nema razvijene prirodne znanosti, a također i da to može učiniti jedan biofizičar. Naime, ne čini mi se da je opravdana skepsa Plive i većih farmaceutskih kompanija prema ideji da se nešto kvalitetno može raditi u Hrvatskoj', zaključio je dr. Juretić.