Govoreći o procesu kojim je došao do svojeg ključnog otkrića, molekule poznate kao buckyball (za koje je nagrađen Nobelom 1996. godine), sastavljene od 60 atoma ugljika poredanih u rešetkastu strukturu nalik na nogometnu loptu, Kroto je predstavio i samu bit znanstvenog pogleda na svijet.

Njegov put do Nobelove nagrade počeo je istraživanjem duge ugljikove molekule HCCCCCN (HC5N) i nastavio se analizom sve dužih nizova koji su u sebi sadržavali na desetke atoma ugljika, no presudni trenutak bila je ideja da bi se takvi spojevi mogli stvarati u svemiru u zvijezdama. Kroto i njegovi suradnici odlučili su je provjeriti simulacijom pomoću lasera u laboratoriju i - uspjeli.

'Bilo je to divno, baš kako sam i mislio', rekao je Kroto. 'Međutim, taj je eksperiment samo potvrdio da sam bio u pravu. Iz njega nisam ništa naučio. No potom smo na grafikonima ipak otkrili nešto novo - velike skokove na mjestima koja su odgovarala molekulama C60 i C70 pa sam kraj njih zapisao upitnik.'

Ovo otkriće postupno ga je dovelo do ideje da su atomi ugljika u molekuli C60 poredani u peterokute i šesterokute koji čine šuplju zatvorenu krletku nalik na nogometnu loptu. Unatoč tome što su mnogi stručnjaci bili skeptični i vjerovali da je C60 samo još jedan dugi niz atoma, Kroto i njegovi kolege raznim su eksperimentima potvrdili da buckyballs nisu samo ideja, već znanstvena činjenica (ilustracija desno dolje). Među ostalim pokazali su i da je C70 prva sljedeća loptica koja prirodno nastaje od ugljikovih peterokuta i šesterokuta.

Znanost je jedini pravi put do istine

Slavni je kemičar istaknuo da njegovo istraživanje zapravo dobro ilustrira znanost u akciji utjelovljenu u motu Britanskog Kraljevskog društva: 'Nullius in verba' (Ne vjeruj nikome na riječ).

Znanost je prije svega skup znanja i razumijevanja kako fizikalni i prirodni svijet funkcionira. Kao drugo, ona je primjena tog znanja u obliku tehnologije, i konačno, što je vrlo važno, to je način na koji se znanje otkriva - znanstvena metoda. Ona je jedini proces kojim čovjek može doći do neke provjerljive istine i stoga je, smatra Kroto, treba ispravno definirati kao prirodnu filozofiju.

'Prije nego što je znanost postala tako korisna i stvorila svijet kakav danas imamo, ona je nosila drugo ime – prirodna filozofija. Nevjerojatna vrijednost znanosti, koja je u današnjem društvu prikrivena, jest da je ona u svojoj biti zapravo filozofija. To danas ne razumije gotovo nitko, čak ni mnogi znanstvenici, a osobito ljudi u industriji, politici i medijima. Što je daleko najvažnije, prirodna filozofija je jedini filozofski konstrukt koji smo razvili kojim je moguće utvrditi istinu do nekog stupnja sigurnosti. Stoga etička svrha obrazovanja mora uključivati poučavanje mladih pomoću kojeg će moći prosuđivati je li ono što im se govori stvarno istina. Učenje skeptičnog načina razmišljanja utemeljenog isključivo na dokazima je stvar intelektualnog integriteta, jer bez dokaza svašta može proći', upozorio je Kroto.

U svojoj potrazi za istinom znanost mora preispitivati sve, pa čak i COMMON SENSE (logično razmišljanje na temelju percepcije) koje nam primjerice kaže da se Sunce vrti oko Zemlje, kako bi otkrila da je ona možda UNCOMMON SENSE (protivna jednostavnoj logici), odnosno da se Zemlja zapravo okreće oko Sunca. No u svijetu još i danas ima obilje NONSENSA (gluposti), a najopasniji primjer je poricanje evolucije jer ono negira svu znanost od paleontologije i geologije do biologije i genetike.

U znanstvenom procesu nije važna samo potraga za pravim odgovorom, već i postavljanje pravih pitanja, što je misao koja je još od davnina duboko usađena u bit kineske taoističke filozofije, istaknuo je Kroto.

Značaj nanotehnologije

Koliko su važna otkrića poput onog njegova tima, koje je tek mali korak u razvoju nanotehnologije, Kroto je pojasnio kroz niz duhovitih i intrigantnih ilustracija. Definiravši nanotehnologiju kao znanost u kojoj se atom po atom, molekulu po molekulu, istražuju i konstruiraju funkcionalni sustavi, nagovijestio je široku mogućnost njezine primjene.

Primjerice, genetskim inženjeringom moguće je pse dalmatinere pretvoriti u čivave. 'Vjerojatno možemo i čovjeka pretvoriti u čivavu. Zapravo neki ljudi već i imaju mozgove čivava, uglavnom političari', našalio se nobelovac.

U medicini, koja je po njemu još uvijek u 19. stoljeću, jer je sve što je do sada postigla ostvarila uglavnom samo kroz klasičnu kemiju, ozbiljna primjena nanotehnologije još pravo nije ni počela.

Kroto je uvjeren da će nanoznanost s vremenom otkriti neke od najčvršćih materijala koji bi se mogli koristiti u brojnim tehnologijama, od građevinskih do zrakoplovnih, jer se nanostrukture mogu urediti tako da sprječavaju propagaciju grešaka, odnosno slabosti kroz materijale.

Zahvaljujući činjenici da su molekule dinamične, a ne statične, ona će također otkriti i konstruirati minijaturne motore ili na makrorazini primijeniti svojstva fascinantnih mikromotora koji već postoje u prirodi, poput hemoglobina.

Internet je najvažnije otkriće od tiskarskog stroja

Ljudima koji znanost i dan danas doživljavaju kao prijetnju, ugledni je nobelovac poručio da pokušaju zamisliti svijet bez znanstvenih izuma – od anestezije (ilustracija desno) i antibiotika, preko automobila do kućnih pomagala i televizora.

Kroto je i veliki obožavatelj tehnologije interneta, osobito Wikipedije, Googlea i YouTubea zbog njihovih revolucionarnih znanstvenih i obrazovnih potencijala. 'Tko je od vas u posljednjih mjesec dana čitao enciklopediju', pitao je i naišao na očekivani muk. No na pitanje tko je nedavno bio na Googleu ili Wikipediji, cijeli je auditorij spremno podigao ruke. 'Danas mladi ljudi svoj CV ne moraju pisati, već ga mogu snimiti kao film i postaviti na YouTube, što značajno pojednostavnjuje stvari i povećava efekt... Internet je najveće otkriće od tiskarskog stroja', ustvrdio je ugledni znanstvenik.

Vjeronauk u školama je povratak u mračno doba

U razgovoru za tportal, Kroto, koji je istaknuti član British Humanist Association, udruženja za promicanje humanizma i mogućnosti kvalitetnog življenja bez vjerskih uvjerenja, rekao je da društvo treba njegovati kritički način razmišljanja. Upozorio je da je sekularizam nužan uvjet, iako ne i dovoljan, kako za demokraciju, tako i za vjerske slobode te da je vjeronauk u državnim školama vrlo štetan za razvoj i opstanak društva.

'Znam da su Hrvati u velikom postotku katolici te da imate vjeronauk u školama. Mislim da će to Hrvatsku vratiti u mračno doba. Države poput Kine, koje nemaju problema s time, jednostavno će vas izbrisati. Ekonomski mogu preživjeti samo one zemlje koje kao put napretka prihvaćaju prirodnu filozofiju', rekao je.

Vjerske organizacije, kaže Kroto, osjećaju da njihovu moć ugrožava poučavanje djece kritičkom načinu razmišljanja. One nemaju snagu kada su suočene sa sumnjom, odnosno razmišljanjem koje se temelji na dokazima, jer se same baziraju na dogmama.

'Te dogme nisu bitno drugačije od komunističkih ili nacističkih. Zapravo sam nedavno vidio neke izjave Katoličke crkve o sekularizmu kao prijetnji koje su vrlo slične onima koje je Adolf Hitler rekao 1933. Mislim da je to vrlo opasno. Ako se ljudi ne probude, Hrvatska će biti u velikoj nevolji. Kako netko može ne prihvatiti to da djecu treba učiti da prepoznaju istinu te da razmišljaju slobodno i na osnovi dokaza? Crkve svoj autoritet temelje na nečemu što se ne može potvrditi ništa više nego što se može potvrditi, primjerice, scijentologija. Razlika je samo u tome što su neke vjere starije, a druge mlađe. Mislim da je odgajanje djece na bilo kojoj drugoj bazi osim sumnje svojevrsno intelektualno zlostavljanje. U Velikoj Britaniji porezni obveznici plaćaju škole od kojih neke uče djecu da će katolici ići u vječni pakao. To je vrlo opasno', upozorio je.

Vjera u sebi sadrži dihotomiju. Moguće ju je iskoristiti za dobro, i neki dobronamjerni ljudi to čine, ali i za strašna zla, što nažalost nije rijetkost.

'Paradoks je da neki dogmatični ljudi danas koriste tehnološka dostignuća upravo da bi se borili protiv znanosti koja ih je stvorila', zaključio je Kroto.

Nakon predavanja, koje je organizirao Krotov dugogodišnji prijatelj, znanstveni savjetnik na IRB-u i predsjednik Hrvatskog astronomskog društva dr. Slobodan Danko Bosanac, uslijedio je dugi pljesak, a ravnateljica instituta dr. Danica Ramljak britanskom je znanstveniku poklonila plaketu i knjigu o Ruđeru Boškoviću, čije se ključno djelo skraćeno zove upravo - Teorija prirodne filozofije.