No znanstvenici tvrde da postoji i najmanje pet dobrih strana pušenja. Naravno, ovi primjeri su samo kurioziteti koji tek predstavljaju moguće tragove do novih lijekova, a ne i opravdanja za pušenje ili utjeha pušačima.

1.Pušenje smanjuje potrebu za operacijom koljena

Ozbiljni pušači na cigarete troše puno novca, no postoji poprilična vjerojatnost da će uštedjeti kada je riječ o operaciji koljena. Naime, iznenađujući rezultati novog istraživanja provedenog na University of Adelaide u Australiji i predstavljenog u novom broju časopisa Arthritis & Rheumatism, pokazali su da pušačima znatno rjeđe trebaju umjetni zglobovi.

Znanstvenici su pretpostavili kako je moguće da je uzrok tome činjenica da se pušači rijetko bave džogingom koji troši koljena te da rjeđe imaju problema s debljinom koja također opterećuje zglobove. Međutim, studija je pokazala da povezanost ostaje i nakon što se isključe ovi čimbenici. Nagađa se kako je moguće da nikotin sprečava propadanje hrskavice.

2. Pušenje smanjuje opasnost od Parkinsona

Brojne studije utvrdile su da postoji obratna sprega između pušenja i Parkinsona. Dugogodišnji pušači na neki su način zaštićeni od ove bolesti, a to nije zato što umiru prije iz brojnih drugih razloga.

Najnovija studija koja je potvrdila blagotvorno djelovanje pušenja na Parkinsonovu bolest predstavljena je 2010. u časopisu Neurology. Iako nisu uspjeli otkriti zašto, znanstvenici su otkrili da je efekt zaštite to jači što je broj popušenih cigareta veći!

3. Pušenje smanjuje vjerojatnost pretilosti

Pušenje, a osobito nikotin u dimu cigareta, smanjuje apetit. To su znali još američki domoroci u pretkolumbovskom razdoblju. Duhanska je industrija tu činjenicu iskoristila 20-ih kako bi žene navukla na pušenje.

Nova studija, objavljena nedavno u časopisu Physiology & Behaviour, pokazala je da je debljanje jedan od glavnih razloga, uz ovisnost, zbog kojeg ljudi teško odustaju od ove opasne navike.

Veza između pušenja i debljine je složena. Nikotin djeluje istovremeno kao stimulans i kao potiskivač apetita. Pušenje također čini hranu manje ukusnom. Konačno jedna studija, objavljena 10. lipnja 2011. u časopisu Science, utvrdila je da nikotin djeluje na dio mozga koji se zove hipotalamus u kojem potiskuje tek. No ovo istraživanje moglo bi rezultirati sigurnijom metodom kontrole apetita – pilulom.

4. Pušenje smanjuje opasnost od smrti nakon infarkta

Čini se da je smrtnost pušača među ljudima koji su doživjeli srčani udar značajno manja. Osim toga, oni bolje reagiraju na dvije vrste terapija kojima se uklanjaju plakovi iz arterija: fibrinolitičku terapiju koja se temelji na lijekovima te angioplastiju u kojoj se plakovi odstranjuju uvlačenjem balona ili stentova u žile.

Iako se ova veza djelomično može objasniti činjenicom da pušači u ranijoj dobi doživljavaju srčani udar, jedna studija objavljena u časopisu American Heart Journal pokazuje da dob nije jedini razlog. Sprega je do danas ostala nerazjašnjena.

5. Pušenje pospješuje djelovanje lijeka za srce

Lijek klopidogrel, koji sprečava stvaranje ugrušaka u krvi kod pacijenata oboljelih od krvožilnih bolesti, bolje djeluje kod pušača.

Skupina korejskih znanstvenika objavila je u listopadu 2010. studiju koja je pokazala da nešto u dimu cigareta aktivira određene proteine koji se zovu citokromi, koji klopidogrel pretvaraju u aktivniju verziju istoga lijeka.

Dim duhana sadrži oko 4.000 kemikalija, pa je stoga za očekivati da će se među njima naći i neke koje mogu imati blagotvorno djelovanje na organizam. Naravno, ne treba posebno isticati da nijedan odgovoran liječnik neće nikome preporučiti da puši iz bilo kojeg od gore spomenutih razloga jer je šteta od pušenja uvijek mnogostruko veća od eventualnih koristi.