Prema zanimljivom novom BBC-jevu videoprilogu, 1804. godine na Zemlji je bilo milijardu ljudi. Taj se broj udvostručio do 1927. godine. U narednih 30 godina povećao se za još jednu, a potom je ubrzano rastao sve do današnjih sedam milijardi. Broj stanovnika danas se povećava za 200.000 ljudi dnevno.

Nedostatak prostora ne bi trebao biti problem. Kada bi svi živjeli u jednom velikom megapolisu gustoće Pariza, cijela populacija Zemlje stala bi na površinu Francuske.

No hoće li broj stanovnika nastaviti rasti? Gotovo je sigurno da hoće još nekoliko desetljeća. Danas je više ljudi u reprodukcijskoj dobi nego ikada ranije. Više djece preživljava porod i djetinjstvo zahvaljujući boljoj zdravstvenoj zaštiti i sanitarnim uvjetima. Osim toga, ljudi dulje žive. Prema UN-ovim procjenama, najveća je vjerojatnost da će do 2025. biti oko osam milijardi ljudi, do 2050. oko devet, a do kraja stoljeća oko 10 milijardi. Po pesimističnijim predviđanjima UN-a, do 2100. moglo bi nas biti čak 16 milijardi!

Najveći dio porasta zbivat će se u siromašnim zemljama, primjerice u podsaharskoj Africi, u kojoj već sada nema dovoljno hrane i vode. U narednih 40-ak godina u Etiopiji bi broj stanovnika mogao porasti sa 80 na 140 milijuna. Istovremeno, u Njemačkoj bi mogao pasti sa 80 na 75 milijuna.

Postoji i scenarij prema kojem bi broj stanovnika mogao padati. Prema najnižim procjenama UN-a, broj stanovnika mogao bi do kraja stoljeća pasti na oko šest milijardi. Zašto? Globalna plodnost već sada pada. Godine 1950. žene su u prosjeku imale petero djece. Danas je taj broj prepolovljen, a male varijacije u plodnosti mogu imati velik utjecaj na broj stanovnika. U nekim dijelovima svijeta, poput Europe, Kine, Brazila ili Rusije, to se već sada zbiva. No kakve god bile dugoročne procjene, u narednim desetljećima možemo očekivati sve više ljudi na planetu, znatno više od sadašnjih sedam milijardi.