Na brzinu okretanja našeg planeta utječu različiti čimbenici. Primjerice kada vjetrovi koji pušu oko Zemlje uspore, ona se počne brže okretati kako bi očuvala kutni moment.

U studenom 2009. problem je uzrokovala antarktička polarna struja koja kruži oko kontinenta sa zapada prema istoku u smjeru kazaljki na satu.

Stephen Marcus i njegovi kolege iz NASA-inog Jet Propulsion Laboratorija (JPL) u Kaliforniji te Instituta za fiziku Zemlje u Parizu primijetili su 8. studenog 2009. da je struja iznenada usporila te ponovno ubrzala dva tjedna kasnije. Precizna mjerenja trajanja dana pokazala su da su ove promjene odmah ubrzale rotaciju Zemlje i skratile dan za 0,1 milisekundu. Kada se struja normalizirala, produljili su se i dani.

Bio je to prvi put u povijesti da su znanstvenici zabilježili kako velike promjene u oceanima trenutno djeluju na Zemljinu rotaciju. Ova studija je vrlo važna jer antarktičke struje izravno utječu na ledene ploče najjužnijeg kontinenta.

Nitko ne može sa sigurnošću reći zašto su struje 2009. usporile, međutim, Marcus i njegov tim registrirali su da su dva dana prije toga usporili i regionalni vjetrovi koji pušu u istom smjeru. Dva dana nakon što su se vjetrovi normalizirali, i struje su ponovno ubrzale. Marcus kaže da je poznato da vjetrovi djeluju na struje, međutim, ističe da nije uobičajeno vidjeti tako velike reakcije.

Tong Lee iz JPL-a vjeruje da je usporavanje vjetrova moglo izazvati pomicanje El Nina. Ono bi pak moglo predstavljati znake vremena koje nam dolazi. Naime, klimatski modeli pokazuju da bi ovakve promjene s globalnim zagrijavanjem mogle postati sve učestalije. No ova pojava nije jedina koja bi mogla utjecati na brzinu Zemljine rotacije. Prema nekim modelima, s porastom razina mora, vodena masa će se premjestiti više prema polovima, odnosno bliže Zemljinoj osi što bi također trebalo ubrzati rotaciju planeta na kojem živimo.