'Jako mi se sviđa Zagreb. Prvi put sam u Hrvatskoj, no nadam se ne i posljednji, jer bih volio posjetiti i Split, Dubrovnik i druge gradove. Na mom predavanju u Tehničkom muzeju bilo je puno ljudi, a pitanja koja su postavili bila su odlična, mada crne rupe nisu jednostavan koncept', rekao je britanski astronom Marek Kukula
'Sa sobom sam donio i izložbu pobjedničkih fotografija svemira s međunarodnih natjecanja što ih organizira moja zvjezdarnica Royal Observatory u Greenwichu. Ovo je bilo njezino prvo postavljanje izvan Velike Britanije', rekao je Kukula koji je na poziv British Councila 25. travnja gostovao na hrvatskom Festivalu znanosti (neke od pobjedničkih fotografija u 2011. možete vidjeti u fotogaleriji dolje desno).
Znanost nas uči da mislimo svojom glavom
U svojem radu Kukula se bavi istraživanjem crnih rupa i tamne tvari, no njegovo je najvažnije zanimanje popularizacija znanosti.
'Popularizacija znanosti je iznimno važna iz više razloga', rekao je moj sugovornik i objasnio: 'Prije svega, znanost plaćaju porezni obveznici pa ljudi imaju pravo znati za što se njihov novac troši.
Drugi je taj što su znanosti poput astronomije odlična inspiracija za mlade da se zainteresiraju za znanosti, a nama treba više mladih ljudi koji će je studirati; ne samo radi same znanosti već i zato da svoje analitičke i kritičke vještine kasnije mogu primijeniti u područjima kao što su politika, financije i biznis. Volio bih vidjeti više znanstvenika u vlastima, jer mislim da je njihov pogled na svijet vrlo koristan… Također je važno da prosječni ljudi shvaćaju znanost i promatraju svijet analitički i da ga kritiziraju kako bi došli do svojih vlastitih zaključaka, a ne da samo vjeruju u ono što im se govori. Znanost je, dakle, važna jer uči ljude da stvari sami za sebe ocjenjuju.
Konačno postoje i kulturni razlozi za popularizaciju znanosti, jer je ona dio naše kulture baš kao i umjetnost, glazba i književnost. Ona je lijepa i nadahnjujuća, a mislim da u suvremenom svijetu trebamo ljepotu i inspiraciju.'
Uza sve to, istaknuo je britanski astronom, znanost nam je neophodna za rješavanje ključnih problema kao što su, primjerice, potreba za energijom i očuvanje okoliša. Prema njegovu uvjerenju, probleme poput zagađenja okoliša nije stvorila znanost, već njezina nepravilna primjena.
'Suvremeni svijet se u cijelosti temelji na napretku znanosti i tehnologije. Sve stvari koje su nam važne poput medicine, sanitacije, transporta i komunikacija ne bismo imali bez znanosti. Važno je da ljudi dobro shvate znanost kako bi kao glasači mogli dati na znanje vlastima kako bi se znanost trebala koristiti. Ako je stanovništvo u neznanju ili ne mari za znanost, onda svoj utjecaj neće znati pravilno iskoristiti i tada se mogu dogoditi opasne stvari.'
Zašto je vjerski fundamentalizam opasan?
Na moje pitanje zašto posljednjih godina, unatoč popularizaciji znanosti, svjedočimo buđenju svojevrsnog otpora znanstvenom načinu razmišljanja, rađanju teorija zavjere i jačanju vjerskih fundamentalističkih ideja, Kukula je odgovorio: 'Ja osobno nisam religiozan. Nemam ništa protiv vjernika sve dok ne pokušavaju drugima nametnuti svoja uvjerenja, osobito mladima prije nego što imaju priliku sami odabrati. Ima puno znanstvenika koji su vjernici i uspijevaju naći ravnotežu između svojih uvjerenja i znanstvenih tumačenja. Dakle, nije nemoguće biti znanstvenik i vjernik, međutim, vjerski fundamentalizam i ideje poput kreacionizma su u suprotnosti s dokazima, a ja mislim da je ignoriranje dokaza vrlo opasno. Stoga se znanstvenici i društvo tome moraju suprotstaviti. U protivnom možemo završiti u vrlo ignorantnom svijetu u kojem će ljudi morati raditi ono što im se kaže. Razumijem zašto se ljudima fundamentalistička vjerovanja čine utješnima. Ne moraju brinuti za stvari i ne moraju sami odlučivati o teškim problemima. No to je istovremeno opasan položaj pa je neprihvatljivo da se takvo razmišljanje nameće drugima.'
Kakvu korist ima čovječanstvo od istraživanja svemira?
Prema Kukuli, britanske vlasti prepoznaju kako ekonomski tako i kulturni značaj znanosti. Plaće znanstvenika ondje su dobre, osobito u privatnom sektoru, a znanstvenici su cijenjeni u društvu. No ipak u posljednje vrijeme, osobito pod utjecajem recesije, i na Otoku se vode rasprave o tome koju bi vrstu znanosti trebalo razvijati – samo onu od koje gospodarstvo ima izravne koristi ili i temeljna istraživanja. Kukula ne vjeruje da će ljudi u skoroj budućnosti naseliti svemir; smatra da se više trebamo pozabaviti svijetom u kojem živimo, međutim, i u tom kontekstu, ističe, znanost i tehnologija imaju ključnu ulogu.
'Na prvi pogled čini se da istraživanja subatomskih čestica ili astronomija nemaju izravne primjene – neće izliječiti rak ili ublažiti globalno zagrijavanje, međutim, iz povijesti možemo vidjeti da temeljna istraživanja donose mnoge društveno korisne tehnologije i koncepte. Vaš pametni telefon u džepu ima najmanje tri dijela tehnologije koje su izumili ili razvili astronomi. Primjerice CCD čip digitalne kamere razvili su astronomi u 70-ima i 80-ima, WiFi koji vam omogućuje da se povežete s internetom, također su razvili astronomi kao i softver koji vam omogućuje da se povežete s GPS sustavom i otkrijete gdje se nalazite. Slično je i s internetom koji je razvijen u CERN-u. Znanstvenici koji se bave česticama nisu pokušavali razviti globalnu društvenu mrežu, već su nastojali komunicirati kako bi bolje shvatili svemir, ali iz toga je proizašao internet. Još jedan odličan primjer je laser koji danas ima brojne korisne primjene od glazbene industrije u CD-ima i DVD-ima do kirurgije i medicine', zaključio je gorljivi britanski popularizator znanosti i najavio da će se sigurno odazvati svakom novom pozivu da dođe u Hrvatsku. Usput je pozvao sve hrvatske astronome amatere da se prijave za natječaj za najbolju fotografiju svemira u kojem je on jedan od članova žirija.
