Tportal je s dr. Kakuom popričao o nizu fascinantnih tema, počevši od značaja i blagostanja koje svijetu donosi razvoj znanosti, preko kreativnog razmišljanja pa sve do dramatičnih promjena koje možemo očekivati u bližoj budućnosti zbog razvoja znanosti i tehnologije.

Kako biste opisali golemi značaj znanosti i znanstvenog napretka u današnjem svijetu? Primjera radi, kad je LHC (Veliki hadronski sudarač) prije nekoliko godina napokon počeo s radom, bilo je onih koji su se žalili na tako visoku cijenu projekta (oko devet milijardi dolara) koji će imati male ili gotovo nikakve praktične koristi. Kako glasi Vaš odgovor ljudima koji na taj način podcjenjuju znanost?

Ljudi se ponekad zaista žale na troškove velikih znanstvenih projekata (npr. LHC ili svemirski program). Ali ti troškovi su sićušni u odnosu na korist koju donose. Primjera radi, kad je u 1960-ima lansiran prvi meteorološki satelit, mnogi su se žalili da taj projekt previše košta. No nedugo zatim je baš taj satelit otkrio monstruozni uragan na putu prema Teksasu. Prvi put u povijesti svijeta dobili smo pravovremeno upozorenje i točno smo znali gdje će uragan najjače udariti, zbog čega su spašene stotine života i milijuni dolara. Sjećam se da se tada predsjednik SAD-a obratio naciji putem TV-a i rekao da je cijeli svemirski program na taj dan vratio svaki dolar koji je uložen u njega. I bio je u pravu.

Sjetite se samo popratnih učinaka koje danas imamo zahvaljujući 'high-tech projektima: laseri, tranzistori, osobna računala, laptopi, mobiteli… Većina bogatstva svjetske ekonomije oslanja se na otkrića do kojih su došli fizičari, od kojih mnogi nisu bili očiti u početku.

Kako procjenjujete značaj kreativnog, originalnog razmišljanja za individualce, ali i organizacije? I još važnije, kako možemo inspirirati kreativno razmišljanje, a da ne, da parafraziram Carla Sagana, 'razmišljamo želucem umjesto glavama'? Biste li rekli da moramo balansirati kreativno razmišljanje s rigoroznošću znanstvene metode?

Moramo biti kreativni, ne samo kako bismo mogli stvarati umjetnost. U budućnosti, proizvodni kapitalizam napravit će tranziciju prema intelektualnom kapitalizmu... Nacije koje ostanu samo na razini proizvodnog kapitalizma (npr. hrane i agrikulture) moći će samo gledati kako njihova razina bogatstva polako pada i to zato što robu mogu proizvoditi masovno, ali intelektualne 'proizvode' ne mogu. A intelektualni kapitalizam uključuje softver, znanost, pjevanje, filmove, pisanje romana – dakle, sve ono što je rezultat kreativnog razmišljanja.

Po Vašem mišljenju, koja su najvažnija znanstvena i tehnološka dostignuća koja možemo očekivati u bližoj budućnosti, naročito u pogledu svemirskih istraživanja? Jeste li zagovornik slanja letjelica s ljudskim posadama u svemir ili ipak preferirate robotičke znanstvene misije, kakva je primjerice Cassini?

Neka znanstvena otkrića koja će doći u sljedećoj dekadi su pretežito medicinska:

a) Mogućnost uzgajanja novih organa iz stanica vlastitog tijela. Danas već možemo uzgajati kožu, kosti, nosove, uši, krvožilni sustav, mjehur, dijelove dišnog sustava i srčane zaliske i to iz vlastitih stanica, čime smo riješili problem odbacivanja organa. U sljedećih pet godina nadamo se da ćemo uzgojiti prvu jetru i gušteraču. Ta tehnologija spasit će živote milijuna ljudi.
b)Izliječit ćemo mnoge oblike raka. Imat ćemo DNA čipove koji koriste silikonsku tehnologiju kako bi detektirali fragmente gena za rak i pripadajuće proteine možda i deset godina prije formiranja tumora. Riječ 'tumor' će nestati iz našeg jezika.
c)Svatko od nas imat će CD koji će sadržavati sve naše gene, bit će to poput uputa za upotrebu vlastitog tijela, a stajat će oko 100 dolara.
d)Mnoge bolesti starije dobi, poput Parkinsona, Alzheimera i raka bit će ili potpuno izliječene ili tretirane na takav način da će prestati biti velike prijetnje našem zdravlju.

I svemirski program donosi dobrobiti. Sjetite se da je moderna elektronika (minijaturizacija tranzistora) proizašla iz svemirskog programa te pritom revolucionirala ljudsku civilizaciju. Nadalje, svemirski program ukazao nam je na potencijalne opasnosti kojih prije nismo bili svjesni, kao što su meteori, kometi sunčane baklje i kozmičke zrake. Posebno bismo trebali podržavati robotičko istraživanje svemira, jer smo takvim misijama najviše postigli u znanosti.

Postoji li način na koji možemo predvidjeti kakav će učinak imati eksponencijalni razvoj tehnologije znanosti tehnologije na ljudski život na Zemlji? Smatrate li da će čovječanstvo u bližoj budućnosti dostići točku 'singulariteta', u kojoj ćemo moći 'preseliti' vlastitu svijest u računala?

Jednog dana, možda negdje kasnije u ovom stoljeću, toliko ćemo detaljno poznavati ljudski mozak da ćemo znati lokaciju svih neurona. To će nam pomoći ne samo da izliječimo psihičke bolesti (šizofrenija, bipolarni poremećaj...) nego će nam i dati svojevrsni 'back-up' našeg uma. Neki ljudi smatraju da će nam takvo dostignuće podariti jednu vrstu besmrtnosti. Osobno ne mislim da ćemo uspjeti doseći takvu razinu računalne besmrtnosti sve do kraja ovoga stoljeća ili čak nakon toga. Ali svakako se radi o zanimljivoj ideji vrijednoj daljnjeg istraživanja.

Što nam možete reći o posljedicama smanjene potrebe za klasičnim 'šljakerskim' poslovima u budućnosti? Nadalje, možete li zamisliti da ideja poput 'idealnog kapitalizma' (koja uključuje savršeno razumijevanje tržišta i ekonomskih procesa) postane stvarnost?

Poslovi budućnosti bit će oni koje ne mogu obavljati roboti. Gubitnici će biti oni 'šljakeri' koji obavljaju striktno repetitivne poslove (npr. radnici u auto i tekstilnoj industriji), ali pobjednici će biti oni među 'šljakerima' koji obavljaju nerepetitivne poslove poput vrtlarstva, policijskog rada, građevinskih radnika, smetlara – s obzirom na to da roboti ne mogu kupiti smeće i rješavati zločine.

U srednjoj klasi gubitnici će biti burzovni mešetari, službenici na šalterima, putnički agenti, klasične računovođe… Posrednici koji rade na poslovima koji uključuju inventar odnosno 'brojanje zrna graha' postupno će nestati, odnosno bit će zamijenjeni poslovima srednje razine koji pružaju drugu vrstu usluge: iskustvo, analiza, kreativnost, intuicija, vodstvo – s obzirom na to da roboti ne mogu pružati takve usluge. Tako burzovni mešetari više neće prodavati dionice budući da se sve to danas obavlja preko interneta, tako da će burzovnjaci na tržištu rada nuditi svoje iskustvo i intuiciju, a ne mehaniku prodaje dionica.

U tom smislu, krećemo se prema 'savršenom kapitalizmu'. Internet će se nalaziti u kontaktnim lećama i u trenutku kad uđete u trgovinu, vaše leće spojene na internet skenirat će sve čipove unutar pojedinog proizvoda te vam odmah reći tko ima najbolji i najjeftiniju takav proizvod na tržištu. Na taj način prednost se prebacuje na kupca, koji u jednom trenutku zna sve o proizvodu: koliko on zaista stoji, tko nudi najjeftiniji itd. S druge strane, proizvođač se sa svoje strane može boriti 'rudarenjem podataka', targetiranim marketingom, pozicioniranjem i brendiranjem.

Poznati sve po svom optimizmu vezanom uz pozitivan utjecaj naprednih tehnologija na budućnost ljudske vrste. Možete li malo elaborirati taj optimizam? Na čemu je baziran?

Znanost je motor prosperiteta. Sve bogatstvo koje vidimo oko sebe je tu zbog napretka znanosti. Razmislite malo o našim djedovima i bakama 1900. godine. U prosjeku su živjeli oko 45 godina. Komunikacija na daljinu svodila se na vikanje kroz prozor. Brzi prijevoz svodio se na zaglavljivanje zaprege u blatu, pod uvjetom da ste si mogli priuštiti zapregu. Medicina se više manje svodila na 'zmijsko ulje', a kirurški zahvati izvodili su se bez anestezije, uz pacijenta koji je vrištao od boli.

A sad zamislite naše unuke 2100. godine. Oni će moći pomicati fizičke objekte vlastitim umom. Raspolagat će neograničenom energijom, vjerojatno zahvaljujući fuzijskoj energiji. Imat će gotovo savršena tijela i živjet će jako, jako dugo. Rak i ostale bolesti bit će ili izliječene ili neutralizirane, baš poput prehlade. To je smjer u kojem nas znanosti vodi, prema stvaranju društva koje je zdravo i produktivno.