Novi matematički model koji su razvili stručnjaci s Autonomous University of Madrid (UAM) i CEU-San Pablo Universityja temelji se na trendovima zabilježenim između 1900. i 2010. godine, a čini se da se podudara s nižim procjenama Ujedinjenih naroda (grafikon dolje desno).

Naime, tablice UN-a predviđaju da bi se broj ljudi na Zemlji 2100. mogao kretati između 6,2 milijarde u varijanti najnižeg prirasta i 15,8 milijardi u slučaju najvećeg demografskog rasta.

U svojem modelu španjolski se tim koristio jednadžbama koje se upotrebljavaju u znanostima kao što je primjerice fizika kondenzirane tvari. Zemlja je u njemu zamišljena kao zatvoren konačni sustav u kojem migracije ljudi nemaju posljedica, a zadovoljen je temeljni princip očuvanja biomase i energije.

'Počeli smo s općom situacijom u kojoj su (početkom 20. st.) i natalitet i mortalitet bili visoki, a rast mali', rekao je suautor istraživanja Félix F. Muñoz i dodao: 'Mortalitet je naglo pao u drugoj polovici 20. stoljeća zbog napretka u zdravstvenoj skrbi i produženja očekivanog trajanja života pa se činilo da će populacija jako narasti. Međutim, u posljednja tri desetljeća naglo je pao i broj djece koja se rađaju u svijetu.'

Predviđanja modela imaju oblik sigmoidne krivulje S u kojoj se prekretnica nalazi u sredini 1980-ih nakon kojih prirast stanovništva postupno pada i stabilizira se oko 2050.

'Prenaseljenost je bila aktualna 1960-ih i 1970-ih međutim, povijest pokazuje da se ostvaruju niža predviđanja UN-a', rekao je Muñoz.

Još 1992. predviđalo se da će do 2010. na Zemlji biti 7,17 milijardi stanovnika, međutim, to se nije obistinilo. Razine demografskog rasta od 1950-ih su pale za 40 posto, a 2010. je na planetu bilo 6,8 milijardi stanovnika.

Strah od prenaseljenosti

Broj ljudi na Zemlji kontinuirano raste od epidemija kuge u 15. stoljeću. Najveći porast ostvaren je u posljednjih 50 godina zbog razvoja medicine i poljoprivrede. U svijetu danas ima oko 7,077 milijardi ljudi. Stručnjaci procjenjuju da je kapacitet našeg planeta negdje između četiri i 16 milijardi.

Brzi porast broja stanovnika u u posljednja tri stoljeća uzrokovao je zabrinutost da Zemlja možda neće moći podnijeti daljnji demografski rast. Znanstveni dokument InterAcademy Panel Statement on Population Growth predviđa da bi prenaseljenost mogla uzrokovati brojne ekološke i socijalne probleme poput globalnog zagrijavanja, zagađenja te nestašica hrane i prirodnih resursa kao što su energija i voda.