STRUČNJACI UPOZORAVAJU

Psihijatar Gruden ohrabruje silovatelje!

24.04.2013 u 15:58

Bionic
Reading

Poznati hrvatski psihijatar u mirovini Vladimir Gruden danas se još jednom proslavio seksističkim ispadom na kakve je već poprilično naviknuo hrvatsku javnost

U razgovoru za Jutarnji list, komentirajući pokretanje sudskog procesa zbog obiteljskog nasilja protiv jednog kandidata za Sabor, on je relativizirao silovanje izjavivši da mu je oduvijek bila čudna definicija silovanja u braku jer se 'pretpostavlja da međusobne zajedničke radnje sadrže i seksualni odnos'.

U nastavku spornog razgovora otišao je još korak dalje.

'Po američkom modelu, silovanje počinje nakon ženinog 'ne' i dalje se ne smije inzistirati, ali ako se preselimo kod nas na Balkan, sam čin osvajanja je dio onog 'hoćeš-neću', odnosno ako bi muškarac odmah odustao na ženinom prvom 'ne', on ne bi bio muškarac', objasnio je Gruden.

Kako bi što bolje ilustrirao svoje arhaične patrijarhalne predodžbe o dužnostima, ulogama i igrama u bračnoj ložnici i oko nje podsjetio je da i 'kokoš uvijek bježi pred pijetlom i time pojačava njegovu seksualnu želju', što je teza koju bismo očekivali čuti od serijskog silovatelja u nekom CSI-u!

Jutarnji list je izjavu tijekom dana uklonio.

Stručnjaci i aktivisti se s Grudenom i njegovim skandaloznim provalama bave već godinama. Primjerice, 2002. za okruglim stolom u organizaciji Hrvatske biskupske konferencije ustvrdio je da je homoseksualnost bolest koju treba liječiti i spriječiti za što je zaradio ukor Liječničke komore. No još je opasnija, ako je to uopće moguće, njegova tvrdnja da je zlostavljanje u obitelji svojevrstan sado-mazo odnos između djeteta i roditelja koji dijete ponekad priželjkuje. Da apsurd bude dostajan zemlje u kojoj živimo bivši ministar Dragan Primorac 2005. ga je imenovao na čelno mjesto povjerenstva koje je trebalo kreirati nacionalni program seksualnog odgoja u školama.

Maja Mamula, psihologinja, koordinatorica Ženske sobe i dugogodišnja aktivistkinja iz područja ženskih prava kaže da su nove Grudenove izjave prestrašne i opasne.

'Tu čovjek više ne zna po kojoj bi ga osnovi teretio', rekla je Mamula i dodala: 'To je u skladu s primitivnim patrijarhalnim stereotipima u kojima se odgovornost za silovanje prebacuje na žrtvu uz analize na koji način je ona svojim ponašanjem ili odijevanjem, možda minicom, izazvala ili potaknula zločin. Sve te bajke o ženama koje viču ne, a zapravo misle da, nisu ništa drugo nego predrasude i stereotipi. To podsjeća na sudsku odluku o guranju prsta kao rukovanju po kojoj smo postali poznati u svijetu.'

No aktivistkinja smatra da su Grudenovi komentari uvredljivi i za muškarce.

'Ovakva tumačenja prema kojima se muškarci nakon izazova više ne mogu kontrolirati stvara dojam da su nekakve poluživotinje; da nemaju nikakav nadzor nad sobom i svojim hormonima. Ovi patrijarhalni stereotipi imaju nevjerojatne posljedice po žrtve. Mogli bismo tako opravdavati i ratna silovanja jer to je isto tako dio ratničkog ponašanja muškarca', upozorila je.

Psihologinja Volga Švorinić kaže kako ne može vjerovati da je Gruden tako nešto izjavio. Nada se da je možda u pitanju neki nesporazum, odnosno kriva interpretacija novinara.

'Ne postoji američko, afričko i skandinavsko silovanje. Kada žena ili muškarac kažu ne, to treba poštivati, a ne gatati što je zapravo pisac mislio reći. Ljudi i životinje se ne mogu uspoređivati. Životinje su prirodnije od nas u spolnom ponašanju. Kod ljudi je seksualnost socijalizirana potreba. Mi imamo razum da se zaustavimo i kontroliramo svoju seksualnost. Ovakve usporedbe su uvredljive i znak su neznanja.

Mi možemo analizirati svjesno, nesvjesno i podsvjesno kod pacijenata. Kada dođete u zatvor vi ćete i kod najtežih ubojica doći do traumatskih iskustava koja su ih dovela do zločina. No čovjek ima sredstva kontrole i zbog toga ne može biti amnestiran. Kada bi netko imao podatke mogao bi intelektualno razumjeti i zašto je Hitler činio to što jest. No to ne znači da nije odgovoran za svoje zločine.

Ove izjave su opasne jer su poticajne i u tom smislu naša je odgovornost kao ljudi koji se time bavimo velika. Mi moramo dobro promisliti prije nego što nešto kažemo za medije. To nije razgovor uz kavu. To ide u javnost, ljudi to čitaju i mogu se na to pozvati', naglasila je ugledna psihologinja Švorinić.