Poznata NDE iskustva poput osjećaja blaženstva, izlaska iz tijela ili prizora svjetla na kraju tunela, koja doživljavaju ljudi u trenutku kliničke smrti, najvjerojatnije su posljedica naglog porasta u električnoj aktivnosti mozga, pokazalo je novo istraživanje američkih znanstvenika
Nova studija, predstavljena u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences, provedena je na štakorima, jer je slična istraživanja vrlo teško raditi na ljudima. No autori ističu da bi snažan skok u razinama moždanih valova, kakav je zabilježen kod štakora na umoru, kod ljudi mogao uzrokovati povišena stanja svijesti.
Voditeljica studije dr. Jimo Borjigin, s University of Michigan, kaže da su mnogi ljudi mislili da je mozak nakon kliničke smrti neaktivan ili da su njegove aktivnosti znatno slabije nego u budnom stanju. No ispitivanja na životinjama pokazala su da to nije točno.
'Aktivnosti mozga u trenutku smrti čak su snažnije nego u budnom stanju', rekla je Borjigin.
'Bili smo iznenađeni visokim razinama aktivnosti', nadovezao se dr. George Mashour, profesor anesteziologije i neurokirurgije na University of Michigan.
Istraživači su svoja mjerenja elektroencefalogramom (EEG) proveli na devet anesteziranih štakora kojima je induciran zastoj srca. U razdoblju od 30 sekundi nakon što su im srca prestala kucati zabilježili su nagli globalni porast i jaku koherenciju u moždanim valovima visokih frekvencija, tzv. gama oscilacijama. Ove oscilacije smatraju se temeljem svijesti kod ljudi, osobito kada pomažu u povezivanju informacija iz različitih dijelova mozga.
U prosjeku oko 20 posto ljudi koji su preživjeli zastoj srca tvrdi da je doživjelo NDE iskustvo. Ove doživljaje svi obično opisuju kao stvarnije od stvarnosti. No znanstvenici do nedavno nisu znali objasniti kako ova iskustva nastaju te jesu li uopće moguća nakon što srce prestane raditi.
'Pretpostavili smo da se živčane aktivnosti mozga povezane sa sviješću mogu otkriti kod ljudi i životinja čak i nakon što krv prestane teći mozgom ako iskustva na rubu smrti dolaze iz mozga', rekla je Borjigin. 'Činjenica da u tim situacijama vide svjetlost ukazuje da je vizualni korteks mozga snažno aktiviran, a imamo dokaze koji pokazuju da bi to moglo biti tako jer smo vidjeli porast u gama području mozga koje se nalazi odmah iznad vizualnog korteksa', dodala je.
Iste rezultate stručnjaci su dobili i kada su kod životinja izazvali asfikcijaciju, odnosno nedostatak kisika u mozgu.
