Harvard je skočio dva mjesta i pridružio se Oxfordu na drugom mjestu, dok je Stanford pao za dva mjesta na četvrto.

Na popisu 100 najboljih našlo se 16 zemalja. SAD uvjerljivo dominira sa 46 sveučilišta od kojih je čak sedam u top 10. Slijede Velika Britanija sa 11, Nizozemska sa 8, Njemačka sa 6, Australija sa 5, Kanada sa 4, Francuska, Južna Koreja i Švicarska sa po tri, zatim Belgija, Kina, Hong Kong, Japan i Singapur sa po dva te na kraju liste Finska i Švedska sa po jednim sveučilištem. Na proširenoj listi koja obuhvaća 200 najboljih našlo se 26 zemalja kojima su se ove godine pridružile Turska, Španjolska i Norveška dok je Brazil ispao. Izrael u prvih 200 ima dva predstavnika, a Cijela Afrika samo jedno sveučilište u Cape Townu. Najbolje azijsko sveučilište je University of Tokyo na 23. mjestu.

Ni na jednoj od lista očekivano nema sveučilišta iz tranzicijskih zemalja uključujući Hrvatsku. Naše najveće sveučilište, Zagrebačko, rijetko, tek na nekim listama poput šangajske, uspijeva ući u društvo 500 najboljih. Slično je i sa sveučilištima drugih zemalja koje su nastale raspadom bivše Jugoslavije – Ljubljanskim i Beogradskim.

Rang lista prilično jasno pokazuje poznatu formulu prema kojoj bez pametnog ulaganja u znanost i obrazovanje nema kvalitetnih sveučilišta i obratno - bez dobrih sveučilišta nema razvoja tehnologije i gospodarstva, odnosno prosperiteta. Hrvatska bez provedbe ozbiljne reforme obrazovanja, sa svojim izdvajanjem od 0,75 posto BDP-a za istraživanja i razvoj, teško može očekivati pomak na sličnim listama. Trenutni prosjek izdvajanja u Europi je oko 2 posto, a plan je da ona do 2020. porastu na 3 do 5 posto.